Član
Poskupljenjem cijena goriva u BiH Ina sa svojim monopolskim položajem u toj državi vraća dugove koje ima prema Hrvatskoj, tvrde stručnjaci.
Dug od dvije milijarde kuna koje Ina ima prema Republici Hrvatskoj, vraća preko leđa građana u Bosni i Hercegovini, tvrde stručnjaci za naftni sektor u BiH. Kako javlja Pincom, najnovijim poskupljenjem u susjednoj nam državi, hrvatska naftna kompanija Ina, sa svojim monopolskim položajem u toj državi, vraća svoje dugove koje ima prema Hrvatskoj.
Naime, stručnjaci u BiH smatraju da je osnovni razlog zbog kojeg je Ina i tamo povećala svoje cijene činjenica da drže oko 72 posto tržišta u toj zemlji, a s obzirom na dugove u svojoj matičnoj zemlji, poskupljenjima u BiH to pokušavaju nadomjestiti.
'Ina nas drži u šaci'
- Sigurno kako je to ključni razlog za povećanje cijena. Država nije smjela dozvoliti monopolski položaj jedne takve kompanije koja nas sad drži u šaci i koja svoja dugovanja prebija i preko leđa građana BiH - rekao je Duljko Hasić, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, pišu Nezavisne. Hasić dodaje i kako građani takvoj tvrdnji ide u prilog činjenica da posljednja povećanja cijena nisu opravdana poskupljenjima nafte na svjetskom tržištu, a da je jedini način da se od takvih stvari država zaštiti je borba protiv monopola.
Također, napominje da je sve jasno uzme li se u obzir da je Ina podigla cijene nakon što je premijerka Jadranka Kosor najavila da Ina mora podmiriti svoja dugovanja državi do kraja ove godine. Franjo Božić, direktor sarajevskog "Energopetrola", koji je kupio konzorcij INA/MOL, tvrdi da nije točno da su cijene povećane zbog duga Ine jer se cijene formiraju po cijenama barela nafte na mediteranskom tržištu.
- Njihove konstatacije nisu točne, cijene formiramo na osnovu cijena na Mediteranskoj i Roterdamskoj burzi i najnovije poskupljenje goriva je isključivo prouzročeno kretanjem cijena na tim burzama - kazao je Božić. Podsjetimo, nedavno je u javnost procurila informacija da Ina duguje oko dvije milijarde kuna državi za doprinose i poreze, a tih je dvije milijarde država već ukalkulirala u svoj plan financiranja.
'Naftni derivati iz Siska loše su kvalitete'
No, Dušan Bogdanović, energetski analitičar i poznavatelj naftnih prilika u BiH, ne smatra da je Ina samo zbog toga povisila cijene, nego da je naučila da na BiH tržištu može kako hoće.
- Najviše naftnih derivata u BiH uvozi se iz Siska i ta nafta je lošeg kvaliteta. Mislim da se ta nafta iz Siska u sezoni i ne plasira na tržište Hrvatske. Mada je tržište slobodno, ako im je stalo do vanjskotrgovinskog deficita, država mora reagirati kroz, recimo, uredbe o kvalitetu naftnih derivata - smatra Bogdanović. Navodi i kako bi zabrana uvoza dizel goriva koji sadrži više od 50 ppm (miligrama sumpora po kilogramu) pozitivno uticala na poboljšanje tržišne pozicije domaće proizvodnje.
- Rafinerija u Brodu uskoro će imati kapacitete da podmiri čitavu BiH, pa čak da se probija na susjedna tržišta. Donošenjem uredbe o kvalitetu naftnih derivata na Ina će utjecati negativno, ali onda ćemo dobiti još jednog agresivnog igrača, a to je MOL - istakao je Bogdanović. Amela Kečo iz Udruženja prometnika nafte i naftnih derivata FBiH, smatra da je posljednje povećanje cijena posljedica podizanja rafinerijskih cijena prvenstveno rafinerija iz Hrvatske.
- Sve rafinerije su imale velike gubitke i povećanjem cijena, što je i logično, žele da nadoknade svoje gubitke. Svjedoci smo koliko dugovanja INA ima za poreze i doprinose - kazala je Amela Kečo.
Dug od dvije milijarde kuna koje Ina ima prema Republici Hrvatskoj, vraća preko leđa građana u Bosni i Hercegovini, tvrde stručnjaci za naftni sektor u BiH. Kako javlja Pincom, najnovijim poskupljenjem u susjednoj nam državi, hrvatska naftna kompanija Ina, sa svojim monopolskim položajem u toj državi, vraća svoje dugove koje ima prema Hrvatskoj.
Naime, stručnjaci u BiH smatraju da je osnovni razlog zbog kojeg je Ina i tamo povećala svoje cijene činjenica da drže oko 72 posto tržišta u toj zemlji, a s obzirom na dugove u svojoj matičnoj zemlji, poskupljenjima u BiH to pokušavaju nadomjestiti.
'Ina nas drži u šaci'
- Sigurno kako je to ključni razlog za povećanje cijena. Država nije smjela dozvoliti monopolski položaj jedne takve kompanije koja nas sad drži u šaci i koja svoja dugovanja prebija i preko leđa građana BiH - rekao je Duljko Hasić, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, pišu Nezavisne. Hasić dodaje i kako građani takvoj tvrdnji ide u prilog činjenica da posljednja povećanja cijena nisu opravdana poskupljenjima nafte na svjetskom tržištu, a da je jedini način da se od takvih stvari država zaštiti je borba protiv monopola.
Također, napominje da je sve jasno uzme li se u obzir da je Ina podigla cijene nakon što je premijerka Jadranka Kosor najavila da Ina mora podmiriti svoja dugovanja državi do kraja ove godine. Franjo Božić, direktor sarajevskog "Energopetrola", koji je kupio konzorcij INA/MOL, tvrdi da nije točno da su cijene povećane zbog duga Ine jer se cijene formiraju po cijenama barela nafte na mediteranskom tržištu.
- Njihove konstatacije nisu točne, cijene formiramo na osnovu cijena na Mediteranskoj i Roterdamskoj burzi i najnovije poskupljenje goriva je isključivo prouzročeno kretanjem cijena na tim burzama - kazao je Božić. Podsjetimo, nedavno je u javnost procurila informacija da Ina duguje oko dvije milijarde kuna državi za doprinose i poreze, a tih je dvije milijarde država već ukalkulirala u svoj plan financiranja.
'Naftni derivati iz Siska loše su kvalitete'
No, Dušan Bogdanović, energetski analitičar i poznavatelj naftnih prilika u BiH, ne smatra da je Ina samo zbog toga povisila cijene, nego da je naučila da na BiH tržištu može kako hoće.
- Najviše naftnih derivata u BiH uvozi se iz Siska i ta nafta je lošeg kvaliteta. Mislim da se ta nafta iz Siska u sezoni i ne plasira na tržište Hrvatske. Mada je tržište slobodno, ako im je stalo do vanjskotrgovinskog deficita, država mora reagirati kroz, recimo, uredbe o kvalitetu naftnih derivata - smatra Bogdanović. Navodi i kako bi zabrana uvoza dizel goriva koji sadrži više od 50 ppm (miligrama sumpora po kilogramu) pozitivno uticala na poboljšanje tržišne pozicije domaće proizvodnje.
- Rafinerija u Brodu uskoro će imati kapacitete da podmiri čitavu BiH, pa čak da se probija na susjedna tržišta. Donošenjem uredbe o kvalitetu naftnih derivata na Ina će utjecati negativno, ali onda ćemo dobiti još jednog agresivnog igrača, a to je MOL - istakao je Bogdanović. Amela Kečo iz Udruženja prometnika nafte i naftnih derivata FBiH, smatra da je posljednje povećanje cijena posljedica podizanja rafinerijskih cijena prvenstveno rafinerija iz Hrvatske.
- Sve rafinerije su imale velike gubitke i povećanjem cijena, što je i logično, žele da nadoknade svoje gubitke. Svjedoci smo koliko dugovanja INA ima za poreze i doprinose - kazala je Amela Kečo.
Obveze Ine danas iznose 16,1 milijardu kuna, što je čak deset posto više nego krajem prošle godine. Gotovo dvije milijarde kuna Ina duguje za porez i doprinose. Točan iznos tih dugovanja je 1,98 milijardi, što je čak 182 posto više nego u istom periodu lani.