Naucimo nesto o mehanici automobila

Naucimo nesto o mehanici automobila

Član
Evo posto vidim da se u zadnje vrijeme pojavljuju neke price da je malo poucnih tekstova na forumu, u ovoj temi cu vas upoznavati sa pojedinim djelovima i sistemima koji se nalaze u automobilu...
Svako ko poznaje mehaniku automobila moze naravno uzeti ucesce i prenijeti bar jedan djelic svog znanja, jer cilj i jeste da mladji vozaci i oni koje interesuje mehanika nauce sto vise o masinama koje toliko volimo i koristimo, ali o kojima vecina prosjecnih vozaca ipak zna tako malo...

SISTEM UPRAVLJANJA

Kao što kaže slogan one poznate kompanije – snaga je ništa bez kontrole. Stoga, bitna stavka citavog sistema jeste upravljanje vozilom, naravno, putem okretanja volana. On na prvi pogled deluje jednostavno, medjutim, dosadašnji tekstovi u okviru sekcije TECH su nas naucili da danas više nema nijednog jednostavnog sistema u kolima. Istina je da je bazican koncept upravljanja vrlo jednostavan, ali kako bi ujedno bio i efikasan, moralo se ipak malo zakomplikovati.
<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i39.tinypic.com/24xf7e0.jpg" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a>
Koncept je, dakle, vrlo lak za razumeti – u kabini imate volan koji okrecete na jednu ili drugu stranu, volan je povezan sa sistemom zupcanika koji rotacione pokrete pretvaraju u linearne, koji dalje pokret prenose ka tockovima, koji se okrecu u zadatom pravcu. Glavni sistem koji je zadužen za sprovodjenje ove operacije je letva volana, koja u sebi i sadrži pomenuti set zupcanika. Ali, krenimo redom. Volan je letvom povezan sa omanjim zupcanikom, koji zapravo cini drugi kraj iste. Taj zupcanik s kraja pomera horizontalno postavljenu zupcastu šipku, odnosno letvu, koja na sebi ima zupce koji odgovaraju zupcima sa pomenutog zupcanika. Dakle, u sistemu prakticno imamo dve letve – uspravnu (ka volanu) i horizontalnu (ka tockovima). Tako vi kada pomerite volan udesno, zarotirate kružni zupcanik, koji radom svojih zubaca pomera horizontalnu letvu. Ona je dalje u sprezi sa prednjim tockovima, koji se pomocu spona pomeraju u zadatom pravcu. Dakle, ovo nema nikakvog uticaja na slobodno rotiranje tockova – oni su >zakaceni< za automobil pomocu osovina i slobodno rotiraju oko istih pomocu lagera. Spone, koje su bitne za proces pomeranja tockova levo-desno, su u vezi sa celim tim sklopom koji >nosi< tocak, pa je tako njegovo rotiranje potpuno efikasno u odnosu na okretanje volana i pomeranje sistema letve.
<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i40.tinypic.com/307rj1z.jpg" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a>
Sistem koji smo gore bliže objasnili se koristi vec citavu vecnost u auto-industriji i godinama se bukvalno samo poboljšava, kako bi bio što efikasniji. Sami vidite da je to jedno vrlo jednostavno rešenje. Postoje i drugi, ozbiljniji sistemi, medjutim oni su uglavnom rezervisani za veca vozila, poput kamiona, velikih terenaca itd. Današnji automobili koje mi vozimo imaju klasicnu letvu volana. Naravno, kada se prica o funkcionisanju letve, mora se reci da je velicina zupcanika i samih zubaca konfigurisana tako da vozacu bude što lakše da okrece volan. Dugo je takav sistem >držao vodu<, medjutim pronalaskom servo-sistema je umnogome povecana efikasnost. I sami znate da automobil sa servo-uredjajem ima >lakši< volan i da se njime lakše upravlja. Esenciju servo-sistema cini pumpa koja je povezana sa zupcastim kaišem motora. Dakle, obrtaji motora pokrecu servo-pumpu, koja u sebi sadrži rezervoar ulja, samu pumpu (sa krilcima koji se okrecu), izlazne i ulazne linije za ulje, kao i sigurnosni ventil. Dizajn i koncept ove pumpe je prilicno jednostavan, možda zato što ona i nije glavni deo, tj. >srce< sistema. Servo-uredjaj uglavnom zavisi od rada specificnog rotirajuceg ventila, odnosno složenog sklopa koji se nalazi na letvi koja je vezana za volan.
<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i41.tinypic.com/2gw8di1.jpg" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a>
Servo je jedan zatvoren sistem, koji cirkulacijom ulja i stvaranjem pritiska potpomaže efikasniji rad pomeranja letve. Dakle, vi okrecete volan u jednu stranu, rad motora automobila putem zupcastog potpomaže rotiranje rotora u servo-pumpi, što dalje povecava pritisak u sistemu i pokrece ulje serva ka spoju zupcanika letve. Možemo reci da se >izvršni< (ukupno treci, posle pumpe i rotacionog ventila) deo servo-uredjaja nalazi na horizontalnoj letvi, sa desne strane od spoja zupcanika (gledajuci sa pozicije vozaca). To je kucište u kojem se nalazi specifican i mali klip zatvorenog sistema, na koji utice rad serva povecavanjem pritiska. Pritisak se povecava vecom kolicinom ulja u jednoj od dve komore gde se klip nalazi. Sam klip je, naravno, izmedju komora, tako da se on može pomerati u jednu stranu ako povecate kolicinu ulja u jednoj od komora.
<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i44.tinypic.com/6qb88o.jpg" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a>
Klip je u potpunosti povezan sa horizontalnom (zupcastom) letvom, što kao finalni rezultat ima njeno pomeranje levo ili desno. Dakle, bitna je kontrola volan3 300x218 Sistem upravljanjasistema, odnosno sistem treba da zna kada da puni jednu komoru uljem, a kada drugu (razliciti smerovi). Tu zaslugu ima pomenuti rotacioni ventil, koji kontroliše rad klipa i komora u zavisnosti od smera okretanja volana. Radi se o jednom komplikovanom sistemu, koji >otvara< odredjene linije ulja ka klipu kada se volan okrene npr. udesno, i naravno radi suprotno (otvara suprotne linije ulja) u slucaju kada se volan okrene ulevo. Iz tog razloga se ovaj ventil nalazi upravo na delu letve koji je vezan sa volanom, dakle, još uvek ima rotacionu kretnju i ventil tako može da prepozna smer rotacije.
<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i39.tinypic.com/352luut.jpg" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a>
Pored ovog rotacionog ventila, ranije smo pomenuli i sigurnosni ventil koji se nalazi u samoj pumpi servo sistema. Svakako da ova dva ne treba pomešati, jer je sigurnosni ventil zadužen za oslobadjanje pritiska u slucaju prevelikog broja okretaja pumpe. Kako je pumpa povezana sa samim motorom automobila, jasno je da joj ne mogu odgovarati baš svi režimi obrtaja. Pri visokom broju obrtaja, pumpa bi bez sigurnosnog ventila stvorila preveliki pritisak u servo-sistemu, što bi verovatno rezultiralo uništenjem nekog od unutrašnjih sklopova. Kao što i sami znate, servo-uredjaji postoje vec dugi niz godina i u poslednje vreme se sve više javljaju neki modifikovani sistemi. Problem klasicnih sistema jeste što volan može biti veoma lak za upravljanje pri velikim brzinama, što može biti pogubno u vožnji jer ne možete pravilno oceniti koliko zaista pomerate volan. Tako se danas javljaju razni sistemi, uglavnom elektronska pomagala, koji mogu da eliminišu uticaj serva pri vecim brzinama, ali i da ga povecaju u gradskim uslovima.
<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i44.tinypic.com/125ov1h.jpg" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a>
Ono što nas u buducnosti (verovatno bližoj) ocekuje volan9 300x188 Sistem upravljanjajeste potpuno nova generacija upravljanja, koja bi u celini eliminisala sve postojece fizicke sklopove upravljanja. To je specificni >drive-by-wire< sistem, koji bi funkciju pomeranja tockova u potpunosti poverio elektronici i elektro-motorima. Volan bi tako samo žicom bio vezan za nekoliko elektro-motora, koji ce na osnovu zadatih komandi pomerati tockove levo ili desno. Ovo ce ujedno smanjiti broj fizickih uredjaja pod haubom, volan više nece biti ogranicen letvom i moci ce slobodno da se pomera u bilo kom pravcu, mada ce verovatno i povecati kompleksnost instalacije, ali i samu cenu vozila. Velika prednost buduceg sistema jeste i smanjenje potrošnje, a samim tim i emisije štetnih gasova u atmosferu. Naime, klasican servo je vezan za rad motora i vi kada pomerate volan zapravo od motora zahtevate više snage, kako bi servo-sistem funkcionisao. Tako se javlja veca potrošnja, ali i gubitak konjskih snaga! Elektronika nece biti vezana iskljucivo za rad motora, što ce eliminisati problem koji se javlja kod današnjih sistema upravljanja.

Na kraju, najcešci kvarovi današnjih mehanizama su:
* istrošenje kuglastih zglobova spona
* istrošenje krajeva spona
* deformacije samih spona
* deformacije zupcaste letve
* luft na zupcanom paru (spoj zupcasta letva – zupcanik zupcaste letve ka volanu)
* oštecenje zaštitnih manžetni
* curenje ulja iz kucišta zupcaste letve (servo-uredjaj)
* istrošenje zglobova kardanske osovine volana (prenosi rotacione pokrete do donje letve)

Ovo sam bas trebao da staviti na prvo mjesto jer ovo je bit, ali eto bolje ikad nego nikad...
Vecina ovo zna ali eto nije zgoreg pomenuti...

KAKO RADI MOTOR???

<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i41.tinypic.com/15d3zmo.jpg" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a>
Osnove​

Svrha motora je da pretvara gorivo u kretanje i time obezbedi pokretanje automobila. Trenutno, najlakši način da se napravi kretanje od goriva je sagorevanje goriva unutar motora. Daklem, automobilski motor je motor sa unutrašnjim sagorevanjem - sagorevanje se odigrava u njegovoj unutrašnjosti. Treba zapaziti par stvari

- Postoje različite vrste motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Dizel motori su jedna, mlazni motori druga, benzinski treća, a rotacioni (Vankel) opet neka četvrta grupa. Svaka od tih grupa naravno ima svoje prednosti i mane.

- Postoje i motori sa spoljašnjim sagorevanjem. Parna mašina je tipičan primer motora sa spoljašnjim sagorevanjem. Međutim zbog određenih razloga (velike dimenzije, mala efikasnost) ti motori su jako nepraktični za automobile.

Danas veliki procenat automobila koristi motor sa unutrašnjim sagorevanjem iz sledećih razloga:

1. Relativna efikasnost (u poređenju sa motorima sa spoljašnjim sagorevanjem)
2. Relativna jeftinost (u poređenju sa gasnim turbinskim motorima - koriste ih avioni)
3. Relativno lako dosipanje goriva (u odnosu na električne motore)

Ovo su prednosti tehnologije koja za sada omogućava najjeftiniju proizvodnju automobila.
Sagorevanje​

Kada se kaže automobilski motor, uglavnom se misli na četvrototaktni ciklus sagorevanja koji obezbeđuje da se sagorevanje goriva pretvori u kretnju. Četvorotaktni ciklus je smislio Nikolaus Otto 1867. godine, pa je po njemu nazvan Otto ciklus. Ono što razlikuje benzinse i dizel motore je da smesu goriva i vazduha u cilindru koje je kompresovao klip kod benzinskog motora pali svećica iskrom, dok se kod dizela smeša sama pali usled visokog stepena kompresije koja usijava vazduh do tačke kada on sam eksplodira. Pojedinačno, radne faze četvorotaktnog obavljaju sledeće procese:

1. usisavanje
2. kompresovanje
3. ekspanizija
4. izduvavanje

Rekli smo da je za sagorevanje potrebno pomešati vazduh i gorivo. Za potpuno sagorevanje najpovoljniji odnos goriva i vazduha je stalan i iznosi (14,7 : 1 u korist vazduha kod benzinskih motora). Za povećanje dobijene energije (tako i snage motora) naprosto potrebno je sagoreti više smese. Zato motori veće zapremine po pravilu razvijaju veću snagu jer im u cilindar stane više smese. Klip (koji sabija smesu odn. vazduh) u radu se kreće između dva položaja - donje i gornje mrtve tačke pri čemu prelazi put koji nazivamo hod klipa. Uzmemo li u obzir njegov prečnik (klipovi su u pravilu okruglog preseka), zapreminu cilindra može se predstaviti kao prostor koji se nalazi između ta dva krajnja položaja klipa. Pri tome zapreminu nekog motora možemo predstaviti kao proizvod zapremine jednog cilindra i broja cilindara. Odnos najveće zapremine cilindra (kada je klip u donjoj mrtvoj tački) i prostora u koji je smesa sabijena dolaskom klipa u gornju mrtvu tačku nazivamo stepenom kompresije.

Od stepena kompresije znatno zavisi energija koju dobijamo sagorevanjem smese, a njegovim povećanjem (do izvesne granice) raste i snaga motora. Posledica sagorevanja smese je povećanje zapremine gasova unutar cilindra. Ova ekspanzija pokreće klip prema dole, a on posredstvom klipnjače okreće kolenasto vratilo (radilicu). Ovo pravolinisko kretanje klipa pretvara se u kružno koje se potom predaje prenosnom mehanizmu, a na kraju točkovima. Da bi motor mogao pravilno "disati", tj. usisavati smesu u cilindar i izbacivati iz njega produkte sagorevanja, brinu se ventili. Postoje dve vrste ventila: usisni i izduvni, a ritam njihovog otvaranja i zatvaranja diktira broj obrtaja motora koji se menja obzirom na to koliko je pritisnuta papučica gasa. Moderni motori radi bolje razmene gasova imaju više ventila po cilindru. Tako dva usisna i dva izduvna ventila jednom (četverocilindričnom) 16-ventilskom motoru omogućavaju znatno bolje "disanje", a time i ostvarivanje veće snage u poredjenju s klasičnom (dvoventilskom) verzijom.
<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i44.tinypic.com/qqpkir.gif" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a> <a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i42.tinypic.com/96kmk1.gif" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a> <a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i42.tinypic.com/34ipo5u.gif" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a> <a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i39.tinypic.com/16k5kps.gif" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a>
1. takt: Usis (usisni ventil je otvoren, izduvni zatvoren)
2. takt: Kompresija (oba ventila su zatvorena, klip sabija smesu)
3. takt: Ekspanzija (iskra svečice pali smesu, a gasovi se šire potiskujući klip)
4. takt: Izduv (izduvni ventil je otvoren, usisni zatvoren)

Zapremina​

Prostor u kome se komprimovanje i eksplozija smese dešavaju se pod kretnjom klipa menja, tj. menja svoju zapreminu. Ta zapremina, dakle, ima svoju minimalnu i maksimalnu vrednost. Razlika između njih se naziva zapreminom motora i meri se u litrama, kubnim centimetrima (ccm) ili u područjima gde još uvek ne važi metrički sistem u kubnim inčima (cin). Jedan litar ima 1000 ccm, dok jedan kubni inč ima oko 16,4 kubnih centimetara.

Na primer:

Motorna testera ima motor zapremine 40 ccm.
Motorcikl može imati motor od 50 pa do 1300ccm.
Sportski automobil može imati motor od 5l (ili 5000 ccm).
Većina običnih putničkih automobila danas ima između 1000 i 3000 ccm.

Cilindri imaju iste zapremine pa četvorocilindrični motor od 2.0l ima zapreminu jednog cilindra od 500ccm. U principu zapremina može ugruba da prikaže koliko motor može snage da razvije. Raspored cilindara u motoru može biti redni, u V (pod nekim uglom) ili položeni ili tzv. bokser motori.
<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i44.tinypic.com/rjpdvd.jpg" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a> Bokser motor
<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i43.tinypic.com/2h5i8mg.jpg" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a> Redni motor
<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i39.tinypic.com/dz73hu.jpg" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a> Motor u "V" rasporedu
 
Član
STA JE TO KONJSKA SNAGA

Pošto svi pričamo o snazi motora, evo teksta koji ima za cilj da malo rasvetli šta koja od ovih veličina znači u realnom životu. Da bi se opisao napor koji su konji od davnina ulagali radeći ne baš prijatne poslove, naučnici su pokušali opisati rad (koji je konj izvršio), vreme (koje je konj proveo radeći) i medjuzavisnost ovih vrednosti. Rezultat je ono što mi svi sada nazivamo "Konjska snaga".


Definicija konjske snage


Prema toj priči postavljena je definicija, koje se danas držimo, a koja govori kako je jedna KS = 75 kg m/s. Prebacimo to u razumljiv rečnik: prosečni konj (snažan 1 KS) u stanju je da predmet težak 75 kg podići za 60 m vukući ga 1 minutu (slika 1). U novije vreme prelaskom na metrički sistem, snagu izražavamo vatima (W) odn. kilovatima (kW). Ono što dalje predstavalja problem je pretvaranje tih vrednosti.

Odnos je sledeći: 1 KS = 0,735 kWodnosno 1 kW = 1,35962 KS.

<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i43.tinypic.com/fck65h.gif" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a>
Jedna KS potrebna je da se telo teško 75 kg podigne 60 m za 1 minut

Definicija obrtnog momenta

Međutim opisivanje snage nije dovoljno, da bi u potpunosti sagledali performanse motora potrebna Vam je još jedna veličina: Moment sile.

Opšte poznat kao "obrtni moment", je u stvari nešto što je "jednako proizvodu sile i udaljenosti mesta na kojem deluje ta sila od ose rotacije". Ali o čemu se zaista radi? Zamislite ključ za skidanje šrafova na točkovima. Što dužu polugu imate to će vam posao odvijanja biti lakši jer ćete istu silu primenjivati na većoj udaljenosti od ose rotacije (šrafa). Ova se udaljenost zove "krak sile", a ono što pri odvijanju primenjujete na šrafu zove se "moment" (jedinica: Nm).

Dijagram rada 4-cilindričnog otto-motora:
- najveća snaga 33 kW (45 KS) pri 5000 o/min
- najveći moment 88 Nm pri 2800 o/min
Potrebno je spomenuti još jedan detalj, a to je broj obrtaja motora. Što je veći broj obrtaja motora, jasno je - veća je i količina sagorenog goriva, a time je i proizvedeno više energije. Pojednostavnjeno, više obrtaja - više snage gledamo li to kroz jedan te isti period vremena.

I konačno, sad po prvi puta dobijamo priliku da povežemo snagu i moment, što će učiniti magična formula: KS = Nm * O / 7024, gde je O broj obrtaja motora izražen u 1/min.

<a href="http://de.tinypic.com" target="_blank"><img src="http://i42.tinypic.com/2d1k67b.gif" border="0" alt="Image and video hosting by TinyPic"></a>
Zbog čega nam je sve to bitno?

Snaga motora, bitna je da bismo znali da li će neki automobil ići brzo. Moment nam je potreban da bi znali kada će taj automobil ići brzo. Pojednostavnjeno govoreći, što je viši maksimalni moment koji neki motor razvija (pri određenom broju obrtaja) to će automobil bolje "vući" pri nižem broju obrtaja jer će ujedno njegov motor moći ostvariti veću snagu pri nižim obrtajima. Krivulja obrtnog momenta i snage s obzirom na broj obrtaja motora (slika 2) veoma slikovito opisuje međuzavisnost ova tri elementa.

I za kraj, malo preračunavanja za one koji listaju britansku i/ili američku literaturu:
1 KS (DIN) = 0,9862 hp (US-horsepower, prema SAE standardu)
1 Nm (DIN) = 0,7375 lb - ft (funta * stopa, SAE)
 

MTR

Član
samo da napomenem , konjska snaga ili KS,PS,HP se dobija preracunom obrnog momenta te u masinstvu nije mjerilo , prvo i osnovno mjerilo je Obrnti Moment :cool:

aj sad kad si se zadao , posto je meni mrsko pisat a i da ti se ne petljam u temu ispisi za one koji ne znaju kako koristiti moment motora ;););)
 
Član
swaka cast za temu nacitao sam se ali wecinu owih stwari nisam dobro znao ide jedan + pa owo ........:cool::cool::cool:
 
Član
MTR je napisao(la):
samo da napomenem , konjska snaga ili KS,PS,HP se dobija preracunom obrnog momenta te u masinstvu nije mjerilo , prvo i osnovno mjerilo je Obrnti Moment :cool:

aj sad kad si se zadao , posto je meni mrsko pisat a i da ti se ne petljam u temu ispisi za one koji ne znaju kako koristiti moment motora ;););)

Pa ja sam napisao da svi koji imaju znanja trebaju to podijeliti s nama jer je cilj edukacija, ima ovdje sigurno i puno strucnijih od mene, ali evo pokusacu malo pojasniti...

KORISTENJE OBRTNOG MOMENTA MOTORA

Jedne prilike sam negdje procitao jednu recenicu koju je izgovorio Caroll Shelby, a glasila je otprilike ovako:"Konjske snage prodaju vozilo, obrtni moment pobeđuje u trkama“.
Tad sam bio relativno neupucen u mehaniku i nije mi to bas zvucalo logicno, tj. nije mi bas bilo jasno.
Da bi laicima bilo sto jasnije, zamislimo bicikl brzinac. Svi znate kako on izgleda, na papucicama ima 2-3 veca zupcanika, a na zadnjem (pogonskom) tocku 6-7 manjih. Najmanja brzina je kad lanac stoji na najvecem zupcaniku na pedalama i na najmanjem na tocku, i tada nam je najlakse da okrecemo pedale. Nasuprot toga je najveca brzina kod koje nam je potrebno mnogo snage (sile) da bismo okrenuli pedale.
Znaci u prvojom stepenu prenosa mozes sjajno da ubrzavas, ali ne mozes dovoljno brzo da okreces pedale da bi postigao brzinu... Znaci sila je mala (kod auta malo KS) a obrtni moment je veliki...
S druge strane u najvecoj brzini mozes ici strasno brzo ali su pedale suvise "teske" da bi mogao u tom stepenu prenosa i ubrzavati tako dobro kao u prvom.
Slicno je sa automobilom...
Obrtni moment figurira u svojstvu rada i njegova definicija se upravo svodi na mogućnost okretanja točka. Snaga je samo cifra koja će nam pomoći da izračunamo kako da konstruišemo menjač da bi iskoristili obrtni moment.
Znaci, u slucaju bicikla jaci covjek lakse okrece pedale u visim brzinama pa bicikl moze ici brze, i mozemo konstruisati mjenjac sa vise stepeni prenosa... Covjek koji je nejak mozda i ne moze okretati pedale u najvisoj brzini, pa ce se zadovoljiti sa manjim stepenom prenosa, pa samim tim i manjom brzinom.
Dakle, daleko od toga da je snaga zanemarljiva, ali nam ona samo pruža mogućnost da pomoću mehanike upotrebimo tu snagu i pretvaramo je u onoliki rad koji nam je potreban u datom trenutku. Sad mi je potpuno jasno kako ne pobeđuje uvek onaj ko ima najviše konjskih snaga, već onaj ko je najbolje uspeo da ih ukroti i iskoristi. Gospodine Shelby, bili ste u pravu, konjske snage prodaju motor, obrtni moment pobeđuje u trkama.

Eto to je moje tumacenje, nadam se da sam to uspjeo bar laicki da objasnim...
Ako sam negdje pogrjesio slobodno me ispravite... :D
 
Član
Svaka čast na temi;)
Mislim da nisi dobro shvatio MTR-a,on je htio da to pojasniš više laički,onako po seoski.Npr:
Vozim benzinca u petoj na 60 km/h pri 1500 obrtaja,hoću li puknuti gas do poda i umrijeti od dosade dok dođe do stotke ili ću ga vratiti u drugu brzinu na 4000 obrtaja gdje mu je najveći MOMENT,te na taj način jako brzo doći do stotke:D

Također bi bilo dobro da napišeš razliku u momentu i performansama između turbo dizela i atmosferskih benzinaca;)
 
Član
ZELA GTI je napisao(la):
Svaka čast na temi;)
Mislim da nisi dobro shvatio MTR-a,on je htio da to pojasniš više laički,onako po seoski.Npr:
Vozim benzinca u petoj na 60 km/h pri 1500 obrtaja,hoću li puknuti gas do poda i umrijeti od dosade dok dođe do stotke ili ću ga vratiti u drugu brzinu na 4000 obrtaja gdje mu je najveći MOMENT,te na taj način jako brzo doći do stotke:D

Također bi bilo dobro da napišeš razliku u momentu i performansama između turbo dizela i atmosferskih benzinaca;)

Pa eto u principu su sam odgovorio... Dakle bit kod prakticne primjene momenta sile (ili ti obrtnog momenta) u voznji jeste da ukoliko zelimo da performanse naseg vozila budu uvjek na visokom nivou moramo voziti na broju obrtaja na kojem se u konkretnom slucaju ostvaruje najvisi obrtni moment.

Sto se tice razlike u obrtnom momentu kod benzinca i turbo dizela...
Nema tu neke puno filozofije... Poklonici benzinaca ce me sada rastrgnuti ali cinjenica je da se max obrtni moment kod benzinca ostvaruje na visokom broju obrtaja, dok to kod dizela nije slucaj... Sta to znaci???
Pa, ako se ne razumijete u ovu tematiku, sigurno ste se nekad zapitali kako to da dizel od recimo 2.0l zapremine trosi neuporedivo manje goriva od benzinca iste kubikaze i slicne snage...
Pa, upravo ovo je razlog... Sto se motor "vrti" na vecim obrtajima to vise i trosi... Da bi uzivali u dinamicnoj voznji benzinca i u potpunosti iskoristili njegov raspolozivi obrtni moment morate da stisnete gas i dignete ga na visok broj obrtaja... Da ne pricamo sto motor koji se vrti na manjem broju obrtaja ima i duzi vjek trajanja, jos jedan + za dizela...
Slazem se da benzinac ipak svakako sije dizela u visokim obrtajima, ali ipak svako ima svoj stil voznje pa prema tome presudjuje sta ce voziti...
 
Član
Ma bravo,zaboravio si spomenuti pad snage kod turbo dizela poslje 3000,3500 obrtaja,koji mi je užasno iritantan,pogotovo ako ćeš dizel voziti na sportski način,u par sekundi imaš svu moć na raspolaganju,nakon toga turbo rupa;)
 
Član
ZELA GTI je napisao(la):
Ma bravo,zaboravio si spomenuti pad snage kod turbo dizela poslje 3000,3500 obrtaja,koji mi je užasno iritantan,pogotovo ako ćeš dizel voziti na sportski način,u par sekundi imaš svu moć na raspolaganju,nakon toga turbo rupa;)

Da svakako, mislim vecina nas vozila je bar jedan turbo dizel i bar jedan benzinac...
tako da mislim da su svi s tim upoznati... Napisao sam da benzinac sije turbo dizela na visokim obrtajima, a to je posljedica pada obrtnog momenta kod dizela, jednostavnije receno pada snage...
Da pojasnim, kada kazete auto ima 150KS treba znati da motor tolikom snagom raspolaze samo pri maximalnom obrtnom momentu, znaci kod dizela na manjem broju obrtaja... Kada udjemo s njim u vece obrtaje obrtni moment pada a s njim i snaga motora i on pocinje jednostavno slabije vuci...

Turbo rupom cemo se malo pozabaviti kad budem pisao o turbo punjacima, mislim da ta tematika vise pripada toj temi a i to ceemo pomalo poceti pisati...
 
Top