Član
Street Race - Isotrijat
Street race je forma auto-utrka koja se održava na javnim cestama. Street race može biti spontan ili dobro planiran i organizovan. Mi cemo se dalje bazirati na ovom drugom, poznatom i po nazivu "drag race".
Drag Race
Drag race je najuobicajenija forma street race-a u svijetu. Postoje 2 tipa utrke, prvi zvani "from a dig" ili "iz mjesta" i drugi zvani "from a roll" ili "iz vožnje". Mi cemo se ovdje fokusirati na ovaj prvi, uobicajeniji nacin. Iz mjesta znaci da se dva vozila poravnavaju jedan pored drugog i sa 0 km/h polaze u isto vrijeme prema krajnjem odredištu tj., liniji 402 m. Ove utrke mogu se startati na 2 nacina, i to putem semafora ili putem startera koji rukama daje signal za start. Prvi nacin je mnogo preciznija metoda! Pošto smo vec spomenuli, da kazemo nešto više o cetvrti milje (402,31 m).
Cetvrt milje je distanca koja je uobicajena za utrke drag race tj. Street race, i nudi izvrstan nacin za usporedbu brzine i ubrzanja dva objekta. Trka pocinje iz stajeceg položaja, sto znaci da 3 faktora uticu na ishod trke : vrijeme reakcije, ubrzanje i brzina. Ko bolje krene, brzo šalta i spremi svoj automobil da dobro prenosi snagu ima velike izglede za pobjedu! Ovaj vid utrkivanja nastao je u SAD i još uvijek najvecu popularnost uživa tamo, ali pored SAD street race ili drag race izuzetno je popularan i u Brazilu, Austarliji, Japanu, na Karibima, te vecini evropskih i skandinavskih država. Trenutno u svijetu postoji i radi više od 325 staza (drag strips) na kojima se odvijaju ove manifestacije.
Osnove street race-a
Utrke obicno ukljucuju 2 auta koja se utrkuju na zadatu distancu. Iako te distance mogu biti od 201 m do 1 km, utrka na 402 m je najpopularnija. Utrke ove vrste iziskuju od vozila sto bolje moguce ubrzanje i krajnju brzinu, a od vozaca snalazljivost i koncentraciju. Iako vozac na ovim utrkama nema krivina sa kojima bi se "borio" i nema protivnika osim onoga u susjednoj traci, ipak mora biti vrlo vješt sa mjenjacem i papucicom gasa!
Utrke se sastoje od dvoboja u "krugovima" gdje vozac koji ostvari bolje vrijeme nastavlja takmicenje i ide u sljedeci "krug" i tako sve dok se ne ustanovi pobjednik u klasi. Taj postupak se ponavlja u svakoj klasi. Postoji i mnoštvo drugih pravila koja utvrduju organizatori manifestacija te o tome obavještavaju takmicare prije samih manifestacija. Pobjednika u svakoj klasi ocekuju više ili manje vrijedne novcane nagrade kao i pehari, diplome i sl., ali vecina takmicara se prijavljuje na utrke cisto radi adrenalina i satisfakcije koju pruža jedna ovakva utrka.
Mnogi takmicari pripadaju trkackim klubovima, koji imaju odredene kriterije za pristup. Na ovim utrkama vozila se klasificiraju tj. rasporeduju u klase pod raznim kriterijima, uzimajuci u obzir obim modifikacija na vozilu. Ti kriteriji ukljucuju snagu motora, prenos, odnos snage i težine vozila, da li su ili nisu prisutni dodaci poput turba, nitro sistema, i sl., kao i mnoštvo drugih sve do svrstavanja po samoj marki i tipu vozila na odredenim okupljanjima.. sve klasifikacije se vrse sa ciljem da su vozila sto ujednacenija prilikom utrke. Drugi, kod nas prisutniji, oblik klasifikacije vozila je po vremenskom indeksu, gdje svaka sekunda predstavlja zasebnu klasu. Automobili koji nastupaju na ovim utrkama su specificni po tome što su napravljeni da budu lakši i snažniji od svojih serijskih jedinica. Lakše vozilo ima bolji odnos snage i težine pa samim tim i bolje ubrzanje, a kada uz to dodamo i zahvate na motoru kojima dobijamo bolje performanse onda je evidentna velika razlika spram serijskih modela. Na taj nacin je moguce da na pisti vidimo kako neki auti pobjeduju koji u saobracaju u najmanju ruku ne bi imali nikakve sanse!
Drag / Street Race u 21. stoljecu
Interesovanje za street race-om je nezamislivo skocilo u 21. vijeku. Za mnoge street race i tuning je samo hobi, ali neki su od toga napravili posao. Profesionalni drag racing je veoma skup biznis u najjacoj Ligi. Sam sport je jako napredovao. Koliko, najbolje svjedoci primjer da nije rijedak slucaj da ona podrucija koja nemaju stazu za ovakve manifestacije u koordinaciji sa policijom zatvaraju javne ceste i na njima održavaju manifestacije, sve to uz jake mjere zaštite kako za takmicare, tako i za posjetioce...
Interesantne performanse
Evo nekih zanimljivih podataka... najbrži drag auto pogonjen gorivom može da ostvari izlazne brzine od oko 530 km/h praveci pri tome vrijeme na 402 m l 4.45 sec. Cesto se kaže da ovi dragsteri imaju najbolja ubrzanja na svijetu, brži i od svemirske letjelice pri lansiranju, ili od mlaznog aviona podpomognutim katapultom... ipak ovdje se ignorira hidrogen-peroksid raketni dragster poput onog kojim su Sammy Miller i Ktty O'Neil davne 1977. postavili još uvijek važeci svjetski rekord na 402 m - 3,22 sec sa izlaznom brzinom 663 km/h. O kakvim brzinama se radi govori i cinjenica da kada bi vozilo prešlo startnu crtu brzinom 200 mp/h (322 km/h) i konstantno držalo tu brzinu ne bi uspjelo pobijediti dragster koji je stajao na startu! Ogromne sile uticu na vozaca jednog dragstera. On za svega 20 sec ubrza do preko 530 km/h i vrati se ponovo na 0 km/h. Sile koje djeluju krecu se oko 5 G! Snaga dragstera prelazi daleko iznad 5000 KS!
Drag utrke su bile tradicionalno bile domena americkih auta sa velikim motorima (american muscle cars), no i to se s vremenom mijenjalo, pa su tako "uvozna" tj. "ne americka"' vozila (uglavnom japanci i poneki evropejac) sa svojim turbo motorima i odlicnim odnosom snaga-težina sve više postajali uspješni u ovom sportu.. danas postoje i "serijska" auta koja idu blizu 10 sec. Vise hiljada rezlicitih vremena na 402 m možete pogledati na stranici www.dragtimes.com.
Strategije i metode
Razne strategije koje se koriste na utrkama na 402 m pocinju od samog auta, a idu dalje preko raznih pravilnika o onome šta je dozvoljeno a šta nije.
Burnout (Paljenje guma)
Kada prilaze startnoj liniji vecina trkaca ili pospe vodu po asfaltu ili pokvasi sprejem gume, kako bi lakše izvršili paljenje guma tj. Burnout. Burnout povecava temperaturu guma i samim tim cini da bolje prijanjaju na podlogu, a to nam omogucava bolji start.
Staging (Prilazak liniji za poravnavanje)
Svaka traka ima svoje oznake na semaforu sa dva mala bijela ili zuckasta svjetla na vrhu. To su svjetla za pre-stage i stage tj. prvu i drugu crtu poravnavanja. Kada se upali prvo svjetlo znaci da smo veoma blizu drugoj, zvanicnoj, crti za poravnavanje. Kako bi izbjegli prerani start (red light) savjetuje se da vozilo zaustavite cim ugledate drugo svjetlo. To vam daje dodatnih par centimetara koji mogu biti od znacaja u slucaju dobre reakcije!
The race ( utrka )
Nekoliko stvari je važno prilikom vožnje na 402 m.
Prva je da ne prlazite u protivnikovu traku jer to povlaci za sobom trenutnu diskvalifikaciju.
Druga važna stvar je kada mjenjati brzine? Optimalno vrijeme mjenjanja varira od auta do auta. Snaga ce rasti sa brojem obrtaja ali samo do jednog trenutka, nokon kojeg pocinje da opada. Idealno vrijeme mjenjanja je trenutak kada je snaga maksimalna ( oprez - to nije kraj obrtaja!) .
Vrlo bitno je i "doziranje" gasa prilikom starta. Previše gasa može dovesti do gubitka trakcije što automatski znaci i gubitak vremena. Umijece vozaca ovdje dolazi do izražaja.
Strategija za završavanje utrke zavisi od samog toka iste. Ukoliko vozac ima dovoljnu prednost prije cilja nije neuobicajeno vidjeti ga kako ili pušta gas ili cak koci. To radi zbog prevencije tj., kako bi smanjio mogucnost probijanja klase. Ukoliko nemate dovoljnu prednost naš savjet je da ne rizikujete!
Street race je forma auto-utrka koja se održava na javnim cestama. Street race može biti spontan ili dobro planiran i organizovan. Mi cemo se dalje bazirati na ovom drugom, poznatom i po nazivu "drag race".
Drag Race
Drag race je najuobicajenija forma street race-a u svijetu. Postoje 2 tipa utrke, prvi zvani "from a dig" ili "iz mjesta" i drugi zvani "from a roll" ili "iz vožnje". Mi cemo se ovdje fokusirati na ovaj prvi, uobicajeniji nacin. Iz mjesta znaci da se dva vozila poravnavaju jedan pored drugog i sa 0 km/h polaze u isto vrijeme prema krajnjem odredištu tj., liniji 402 m. Ove utrke mogu se startati na 2 nacina, i to putem semafora ili putem startera koji rukama daje signal za start. Prvi nacin je mnogo preciznija metoda! Pošto smo vec spomenuli, da kazemo nešto više o cetvrti milje (402,31 m).
Cetvrt milje je distanca koja je uobicajena za utrke drag race tj. Street race, i nudi izvrstan nacin za usporedbu brzine i ubrzanja dva objekta. Trka pocinje iz stajeceg položaja, sto znaci da 3 faktora uticu na ishod trke : vrijeme reakcije, ubrzanje i brzina. Ko bolje krene, brzo šalta i spremi svoj automobil da dobro prenosi snagu ima velike izglede za pobjedu! Ovaj vid utrkivanja nastao je u SAD i još uvijek najvecu popularnost uživa tamo, ali pored SAD street race ili drag race izuzetno je popularan i u Brazilu, Austarliji, Japanu, na Karibima, te vecini evropskih i skandinavskih država. Trenutno u svijetu postoji i radi više od 325 staza (drag strips) na kojima se odvijaju ove manifestacije.
Osnove street race-a
Utrke obicno ukljucuju 2 auta koja se utrkuju na zadatu distancu. Iako te distance mogu biti od 201 m do 1 km, utrka na 402 m je najpopularnija. Utrke ove vrste iziskuju od vozila sto bolje moguce ubrzanje i krajnju brzinu, a od vozaca snalazljivost i koncentraciju. Iako vozac na ovim utrkama nema krivina sa kojima bi se "borio" i nema protivnika osim onoga u susjednoj traci, ipak mora biti vrlo vješt sa mjenjacem i papucicom gasa!
Utrke se sastoje od dvoboja u "krugovima" gdje vozac koji ostvari bolje vrijeme nastavlja takmicenje i ide u sljedeci "krug" i tako sve dok se ne ustanovi pobjednik u klasi. Taj postupak se ponavlja u svakoj klasi. Postoji i mnoštvo drugih pravila koja utvrduju organizatori manifestacija te o tome obavještavaju takmicare prije samih manifestacija. Pobjednika u svakoj klasi ocekuju više ili manje vrijedne novcane nagrade kao i pehari, diplome i sl., ali vecina takmicara se prijavljuje na utrke cisto radi adrenalina i satisfakcije koju pruža jedna ovakva utrka.
Mnogi takmicari pripadaju trkackim klubovima, koji imaju odredene kriterije za pristup. Na ovim utrkama vozila se klasificiraju tj. rasporeduju u klase pod raznim kriterijima, uzimajuci u obzir obim modifikacija na vozilu. Ti kriteriji ukljucuju snagu motora, prenos, odnos snage i težine vozila, da li su ili nisu prisutni dodaci poput turba, nitro sistema, i sl., kao i mnoštvo drugih sve do svrstavanja po samoj marki i tipu vozila na odredenim okupljanjima.. sve klasifikacije se vrse sa ciljem da su vozila sto ujednacenija prilikom utrke. Drugi, kod nas prisutniji, oblik klasifikacije vozila je po vremenskom indeksu, gdje svaka sekunda predstavlja zasebnu klasu. Automobili koji nastupaju na ovim utrkama su specificni po tome što su napravljeni da budu lakši i snažniji od svojih serijskih jedinica. Lakše vozilo ima bolji odnos snage i težine pa samim tim i bolje ubrzanje, a kada uz to dodamo i zahvate na motoru kojima dobijamo bolje performanse onda je evidentna velika razlika spram serijskih modela. Na taj nacin je moguce da na pisti vidimo kako neki auti pobjeduju koji u saobracaju u najmanju ruku ne bi imali nikakve sanse!
Drag / Street Race u 21. stoljecu
Interesovanje za street race-om je nezamislivo skocilo u 21. vijeku. Za mnoge street race i tuning je samo hobi, ali neki su od toga napravili posao. Profesionalni drag racing je veoma skup biznis u najjacoj Ligi. Sam sport je jako napredovao. Koliko, najbolje svjedoci primjer da nije rijedak slucaj da ona podrucija koja nemaju stazu za ovakve manifestacije u koordinaciji sa policijom zatvaraju javne ceste i na njima održavaju manifestacije, sve to uz jake mjere zaštite kako za takmicare, tako i za posjetioce...
Interesantne performanse
Evo nekih zanimljivih podataka... najbrži drag auto pogonjen gorivom može da ostvari izlazne brzine od oko 530 km/h praveci pri tome vrijeme na 402 m l 4.45 sec. Cesto se kaže da ovi dragsteri imaju najbolja ubrzanja na svijetu, brži i od svemirske letjelice pri lansiranju, ili od mlaznog aviona podpomognutim katapultom... ipak ovdje se ignorira hidrogen-peroksid raketni dragster poput onog kojim su Sammy Miller i Ktty O'Neil davne 1977. postavili još uvijek važeci svjetski rekord na 402 m - 3,22 sec sa izlaznom brzinom 663 km/h. O kakvim brzinama se radi govori i cinjenica da kada bi vozilo prešlo startnu crtu brzinom 200 mp/h (322 km/h) i konstantno držalo tu brzinu ne bi uspjelo pobijediti dragster koji je stajao na startu! Ogromne sile uticu na vozaca jednog dragstera. On za svega 20 sec ubrza do preko 530 km/h i vrati se ponovo na 0 km/h. Sile koje djeluju krecu se oko 5 G! Snaga dragstera prelazi daleko iznad 5000 KS!
Drag utrke su bile tradicionalno bile domena americkih auta sa velikim motorima (american muscle cars), no i to se s vremenom mijenjalo, pa su tako "uvozna" tj. "ne americka"' vozila (uglavnom japanci i poneki evropejac) sa svojim turbo motorima i odlicnim odnosom snaga-težina sve više postajali uspješni u ovom sportu.. danas postoje i "serijska" auta koja idu blizu 10 sec. Vise hiljada rezlicitih vremena na 402 m možete pogledati na stranici www.dragtimes.com.
Strategije i metode
Razne strategije koje se koriste na utrkama na 402 m pocinju od samog auta, a idu dalje preko raznih pravilnika o onome šta je dozvoljeno a šta nije.
Burnout (Paljenje guma)
Kada prilaze startnoj liniji vecina trkaca ili pospe vodu po asfaltu ili pokvasi sprejem gume, kako bi lakše izvršili paljenje guma tj. Burnout. Burnout povecava temperaturu guma i samim tim cini da bolje prijanjaju na podlogu, a to nam omogucava bolji start.
Staging (Prilazak liniji za poravnavanje)
Svaka traka ima svoje oznake na semaforu sa dva mala bijela ili zuckasta svjetla na vrhu. To su svjetla za pre-stage i stage tj. prvu i drugu crtu poravnavanja. Kada se upali prvo svjetlo znaci da smo veoma blizu drugoj, zvanicnoj, crti za poravnavanje. Kako bi izbjegli prerani start (red light) savjetuje se da vozilo zaustavite cim ugledate drugo svjetlo. To vam daje dodatnih par centimetara koji mogu biti od znacaja u slucaju dobre reakcije!
The race ( utrka )
Nekoliko stvari je važno prilikom vožnje na 402 m.
Prva je da ne prlazite u protivnikovu traku jer to povlaci za sobom trenutnu diskvalifikaciju.
Druga važna stvar je kada mjenjati brzine? Optimalno vrijeme mjenjanja varira od auta do auta. Snaga ce rasti sa brojem obrtaja ali samo do jednog trenutka, nokon kojeg pocinje da opada. Idealno vrijeme mjenjanja je trenutak kada je snaga maksimalna ( oprez - to nije kraj obrtaja!) .
Vrlo bitno je i "doziranje" gasa prilikom starta. Previše gasa može dovesti do gubitka trakcije što automatski znaci i gubitak vremena. Umijece vozaca ovdje dolazi do izražaja.
Strategija za završavanje utrke zavisi od samog toka iste. Ukoliko vozac ima dovoljnu prednost prije cilja nije neuobicajeno vidjeti ga kako ili pušta gas ili cak koci. To radi zbog prevencije tj., kako bi smanjio mogucnost probijanja klase. Ukoliko nemate dovoljnu prednost naš savjet je da ne rizikujete!
