Član
E ovako, naletio sam na detaljno opisano zašto dolazi do nekih problema sa xenonima, a ono što je mene najviše interesovalo, zašto brisači crknu i kako to spriječiti. U suštini, kod novih auta je potpuno pogrešno spajati direktno na postojeću instalaciju, mora se direktno spojiti na akumulator ili izabrati neko drugo pomenuto rješenje. A ako vas interesuje zašto, pročitajte ispod. Čovjek je pisao na Volvo forumu, ali ovo važi i za ostala novija auta.
Originalna tema je ovdje: http://forums.swedespeed.com/showthread.php?125561-Headlight-PWM-details
A za nas na ovom forumu sam preveo važne dijelove:
_______________________________________________________
Sekcija 1 – Simptomi i problemi sa HID konverzijom
U neke od čestih problema koji nastaju sa HID konverzijom spadaju:
· ne pali se jedna ili obe sijalice
· treperenje tokom rada
· blijedo svijetlo ili predugo vrijeme zagrijavanja sijalice
· upozorenje da je sijalica pregorila (Bulb Out Warning ili BOW)
· kvar na motoru brisača
Bilo koji od ovih problema može nastati pri pokušaju instalacije HID kita na auto.
Sekcija 2 – Uzroci problema sa HID retrofitom
Svi ovi problemi dolaze od jednog izvora. Računarski modul koji kontroliše svjetla, centralni elektronski modul (Central Electronic Module ili CEM) primjenjuje modulaciju širine (dužine) pulsa (Pulse-width modulation ili PWM) na napon na kratko (možda i na dugo) svjetlo kako bi održali napon na 13V. Ovo je urađeno tako jer halogena sijalica traje duže na 13V nego na 13,5V ili 14V na koliko radi električni sistem.
PWM ovako radi. Halogena sijalica je u principu običan otpornik. Kao takav, napon je direktno proporcionalan struji koja teče kroz nju. Paleći i gaseći struju nekoliko puta u sekundi (oko 80 puta), CEM može kontrolisati prosječan napon kroz sijalicu i održavati ga na 13V. Gašenje i paljenje nije loše za sijalicu, a pulsevi su toliko kratki (oko 4/100 sekunde) da to ljudsko oko ne može primjetiti.
Do problema dolazimo sa instalacijom HID kita zbog balasta. Šta balast radi? HID je lučna lampa (arc lamp) što znači da ne postoji vlakno sijalice nego dva kontakta na kvarcnom omotu napunjeni sa xenon gasom. Xenon je izolator, što znači da ne provodi struju, ali na dovoljno visokom naponu (između 800V i 2kV) gas će se jonizovati (kao munja), što dopušta olakšano proticanje struje između kontakata. Ovo zovemo „paljenje“ sijalice. Dakle, prvi posao balasta je da upali luk.
Ako se ovaj visoki napon ne ukloni, teklo bi toliko struje da bi se kontakti istopili i kapsula bi se raspala! Dakle, drugi posao balasta je da smanji napon na podobniji nivo. HID sijalice dopuštaju određenu količinu struje (normalno oko 300mA) i na njoj mogu raditi bez oštećenja. Balast smanjuje napon na taj nivo kako bi se održavao konstantan protok struje kroz sijalicu.
Kada se struja prvi put pošalje balastu, on koristi induktor (gotovo isto kao što bombina pravi iskru svjećici) da stvori početni napon u sijalici. Zatim postepeno smanjuje napon dok se ne ispune uslovi konstantne struje. Da bi ovo učinio koristi prekidački izvor napajanja (switched-mode power supply ili SMPS) koji se kontroliše analogno ili digitalno (i odatle „digitalno“ kod „digitalnog balasta“), koji prekida na frekvenciji 100KHz, ili više. Mjereći struju, može prekidati duže ili kraće kako bi se stvorio prosjek. Proces paljenja traje oko 3 sekunde kod većine balasta, iako starijim treba mnogo više (30 sekundi ili više).
I tu nastaje glavni problem kada se HID balast priključi na CEM sa 80Hz PWM. Svaki put kada CEM prebaci na paljenje, balast započinje proceduru paljenja. Kada dođe do gašenja, balast gubi struju.
Zavisno od konstrukcije balasta i trajanja PWM (što zavisi od brojnih faktora, primarno napona) balast može pokušati više puta da upali sijalicu. Svaki put kada se ovo desi, dolazi do velikog induktivnog povratka na uzemljenje fara, u suštini do negativnog pulsa visokog napona. Normalno puls bi bio uzemljen, ali brisači motora dijele žicu uzemljenja sa svjetlima. Pošto nema inherentnog otpora u vezama žica-šasija-akumulator, ponavljajući visokonaponski šiljci mogu doći do motora brisača i prouzrokovati brojne probleme sa osjetljivim komponentama unutar njih. Ovo je uzrok simptoma #4.
Neki balasti imaju stanje „toplog starta“ u kojem tolerišu kratke prekide dolazne struje i nastavljaju da rade sve dok je gas jonizovan (oko sekundu). Ovi balasti mogu raditi povremeno, ponovo u zavisnosti od ciklusa PWM. Ovo može izgledati u redu, osim što postoji filter strujno kolo unutar balasta koje je potrebno za ispravno funkcionisanje SMPS. Kolo se sastoji od induktora i kondenzatora, postavljenih da „pokriju“ visoke šiljke nastale prekidanjem, i dopušta balastu da vuče relativno stabilnu struju kada se upali. Ovaj filter je napravljen da se bavi sa frekvencijom rada balasta, koja je 10.000 puta viša (ako ne i više) od PWM frekvencije CEM-a. U suštini, izlaganje niskoj frekvencijskoj modulaciji uzrokuje proticanje visoke naizmjenične struje kroz kondenzatore u filteru, nekoliko puta više nego za šta je dizajniran. Zbog ovoga dolazi do velikog grijanja i preranog kvara. Razni nivoi degradacije će dovesti do ostalih simptoma iznad.
U svakom slučaju, kada balast više ne može da održi luk unutar HID kapsule, kapsula djeluje kao izolator i sprječava proticanje struje. Ovo smanjuje količinu struje koju balast troši, zbog čega dolazi do upozorenja da je sijalica pregorila.
Sekcija 3 - Kako popraviti problem
Postoje tri načina da se riješe ovi problemi:
· Gašenje PWM modulacije (s obzirom da ovo dolazi sa Volvo foruma, kod njih se to radi softverskim update-om koji gasi dnevna svjetla).
· Zaobilaženjem CEM-a u potpunosti koristeći instalaciju sa relejom spojenu na akumulator. Ovo obezbjeđuje balastu konstantan istosmjerni napon, pošto relej ostaje upaljen bez obzira na PWM modulaciju. Mana ovog rješenja je što relej ne troši onoliko struje koliko troši halogena sijalica, i upozorenje o pregorenoj sijalici će i dalje biti upaljeno.
· Peglanje PWM modulacije na približni istosmjerni napon balasta. Ovo je najjeftinije rješenje kod kojeg ne dolazi do greške o pregorenoj sijalici, ali zbog niske frekvencije (80Hz) i jake struje (3A+), izuzetno veliki kondenzator (22,000uF ili više) se mora koristiti. Pogledajte ovdje kako da napravite ovaj modul.
Sekcija 4 – Kako NE popraviti problem
Veliki broj „rješenja“ je predloženo kako bi HID ispravno funkcionisao. Većina korisnika kupuje takozvane „BOW eliminatore (eliminator greške da je sijalica pregorila)“ , „poništavače greške“, „provodnike“, itd. Obično se sastoje od male kutije sa dva konektora, jedan muški koji se utakne u balast, i jedan ženski koji se spoji sa napajanjem. Označićemo ovo rješenje sa BOW-3.
BOW-3 je u suštini pojačana verzija filtera unutar HID-a. Sadrži drugi induktor i kondenzator , da smanji malo talasanje od 100KHz koje nastaje od istosmjernog napona. Dobro radi sa autima koja (1) isporučuju istosmjerni napon, i (2) su zbunjena ovim talasanjem.
Kondenzator u BOW-3 filteru je četiri puta veći od onoga u balastu, i ima odgovarajuće veću mogućnost sprječavanja naizmjeničnog talasanja. Međutim, ovo ni blizu nije dovoljno da bi se rukovalo sa 80Hz PWM – i čak i ako bi BOW-3 u početku dozvolio rad HID kita, 65% posto njih se pokvari u roku od godinu dana zbog talasaste struje. Oko 75% BOW-3 jedinica radi prvi put, među onih 65% i 20% uzrokuje kvar brisača kada se BOW-3 pokvari. Ako imate BOW-3 i još uvijek radi, smatrajte se na posuđenom vremenu.
_______________________________________________________
Očigledno je da čovjek zna o čemu govori, i da rješenje koji mnogi pominju a to je samo uzmi "can-bus" nije dovoljno, i kad tad može očekivati problem.
Ako neko ima neki komentar, pišite.
Originalna tema je ovdje: http://forums.swedespeed.com/showthread.php?125561-Headlight-PWM-details
A za nas na ovom forumu sam preveo važne dijelove:
_______________________________________________________
Sekcija 1 – Simptomi i problemi sa HID konverzijom
U neke od čestih problema koji nastaju sa HID konverzijom spadaju:
· ne pali se jedna ili obe sijalice
· treperenje tokom rada
· blijedo svijetlo ili predugo vrijeme zagrijavanja sijalice
· upozorenje da je sijalica pregorila (Bulb Out Warning ili BOW)
· kvar na motoru brisača
Bilo koji od ovih problema može nastati pri pokušaju instalacije HID kita na auto.
Sekcija 2 – Uzroci problema sa HID retrofitom
Svi ovi problemi dolaze od jednog izvora. Računarski modul koji kontroliše svjetla, centralni elektronski modul (Central Electronic Module ili CEM) primjenjuje modulaciju širine (dužine) pulsa (Pulse-width modulation ili PWM) na napon na kratko (možda i na dugo) svjetlo kako bi održali napon na 13V. Ovo je urađeno tako jer halogena sijalica traje duže na 13V nego na 13,5V ili 14V na koliko radi električni sistem.
PWM ovako radi. Halogena sijalica je u principu običan otpornik. Kao takav, napon je direktno proporcionalan struji koja teče kroz nju. Paleći i gaseći struju nekoliko puta u sekundi (oko 80 puta), CEM može kontrolisati prosječan napon kroz sijalicu i održavati ga na 13V. Gašenje i paljenje nije loše za sijalicu, a pulsevi su toliko kratki (oko 4/100 sekunde) da to ljudsko oko ne može primjetiti.
Do problema dolazimo sa instalacijom HID kita zbog balasta. Šta balast radi? HID je lučna lampa (arc lamp) što znači da ne postoji vlakno sijalice nego dva kontakta na kvarcnom omotu napunjeni sa xenon gasom. Xenon je izolator, što znači da ne provodi struju, ali na dovoljno visokom naponu (između 800V i 2kV) gas će se jonizovati (kao munja), što dopušta olakšano proticanje struje između kontakata. Ovo zovemo „paljenje“ sijalice. Dakle, prvi posao balasta je da upali luk.
Ako se ovaj visoki napon ne ukloni, teklo bi toliko struje da bi se kontakti istopili i kapsula bi se raspala! Dakle, drugi posao balasta je da smanji napon na podobniji nivo. HID sijalice dopuštaju određenu količinu struje (normalno oko 300mA) i na njoj mogu raditi bez oštećenja. Balast smanjuje napon na taj nivo kako bi se održavao konstantan protok struje kroz sijalicu.
Kada se struja prvi put pošalje balastu, on koristi induktor (gotovo isto kao što bombina pravi iskru svjećici) da stvori početni napon u sijalici. Zatim postepeno smanjuje napon dok se ne ispune uslovi konstantne struje. Da bi ovo učinio koristi prekidački izvor napajanja (switched-mode power supply ili SMPS) koji se kontroliše analogno ili digitalno (i odatle „digitalno“ kod „digitalnog balasta“), koji prekida na frekvenciji 100KHz, ili više. Mjereći struju, može prekidati duže ili kraće kako bi se stvorio prosjek. Proces paljenja traje oko 3 sekunde kod većine balasta, iako starijim treba mnogo više (30 sekundi ili više).
I tu nastaje glavni problem kada se HID balast priključi na CEM sa 80Hz PWM. Svaki put kada CEM prebaci na paljenje, balast započinje proceduru paljenja. Kada dođe do gašenja, balast gubi struju.
Zavisno od konstrukcije balasta i trajanja PWM (što zavisi od brojnih faktora, primarno napona) balast može pokušati više puta da upali sijalicu. Svaki put kada se ovo desi, dolazi do velikog induktivnog povratka na uzemljenje fara, u suštini do negativnog pulsa visokog napona. Normalno puls bi bio uzemljen, ali brisači motora dijele žicu uzemljenja sa svjetlima. Pošto nema inherentnog otpora u vezama žica-šasija-akumulator, ponavljajući visokonaponski šiljci mogu doći do motora brisača i prouzrokovati brojne probleme sa osjetljivim komponentama unutar njih. Ovo je uzrok simptoma #4.
Neki balasti imaju stanje „toplog starta“ u kojem tolerišu kratke prekide dolazne struje i nastavljaju da rade sve dok je gas jonizovan (oko sekundu). Ovi balasti mogu raditi povremeno, ponovo u zavisnosti od ciklusa PWM. Ovo može izgledati u redu, osim što postoji filter strujno kolo unutar balasta koje je potrebno za ispravno funkcionisanje SMPS. Kolo se sastoji od induktora i kondenzatora, postavljenih da „pokriju“ visoke šiljke nastale prekidanjem, i dopušta balastu da vuče relativno stabilnu struju kada se upali. Ovaj filter je napravljen da se bavi sa frekvencijom rada balasta, koja je 10.000 puta viša (ako ne i više) od PWM frekvencije CEM-a. U suštini, izlaganje niskoj frekvencijskoj modulaciji uzrokuje proticanje visoke naizmjenične struje kroz kondenzatore u filteru, nekoliko puta više nego za šta je dizajniran. Zbog ovoga dolazi do velikog grijanja i preranog kvara. Razni nivoi degradacije će dovesti do ostalih simptoma iznad.
U svakom slučaju, kada balast više ne može da održi luk unutar HID kapsule, kapsula djeluje kao izolator i sprječava proticanje struje. Ovo smanjuje količinu struje koju balast troši, zbog čega dolazi do upozorenja da je sijalica pregorila.
Sekcija 3 - Kako popraviti problem
Postoje tri načina da se riješe ovi problemi:
· Gašenje PWM modulacije (s obzirom da ovo dolazi sa Volvo foruma, kod njih se to radi softverskim update-om koji gasi dnevna svjetla).
· Zaobilaženjem CEM-a u potpunosti koristeći instalaciju sa relejom spojenu na akumulator. Ovo obezbjeđuje balastu konstantan istosmjerni napon, pošto relej ostaje upaljen bez obzira na PWM modulaciju. Mana ovog rješenja je što relej ne troši onoliko struje koliko troši halogena sijalica, i upozorenje o pregorenoj sijalici će i dalje biti upaljeno.
· Peglanje PWM modulacije na približni istosmjerni napon balasta. Ovo je najjeftinije rješenje kod kojeg ne dolazi do greške o pregorenoj sijalici, ali zbog niske frekvencije (80Hz) i jake struje (3A+), izuzetno veliki kondenzator (22,000uF ili više) se mora koristiti. Pogledajte ovdje kako da napravite ovaj modul.
Sekcija 4 – Kako NE popraviti problem
Veliki broj „rješenja“ je predloženo kako bi HID ispravno funkcionisao. Većina korisnika kupuje takozvane „BOW eliminatore (eliminator greške da je sijalica pregorila)“ , „poništavače greške“, „provodnike“, itd. Obično se sastoje od male kutije sa dva konektora, jedan muški koji se utakne u balast, i jedan ženski koji se spoji sa napajanjem. Označićemo ovo rješenje sa BOW-3.
BOW-3 je u suštini pojačana verzija filtera unutar HID-a. Sadrži drugi induktor i kondenzator , da smanji malo talasanje od 100KHz koje nastaje od istosmjernog napona. Dobro radi sa autima koja (1) isporučuju istosmjerni napon, i (2) su zbunjena ovim talasanjem.
Kondenzator u BOW-3 filteru je četiri puta veći od onoga u balastu, i ima odgovarajuće veću mogućnost sprječavanja naizmjeničnog talasanja. Međutim, ovo ni blizu nije dovoljno da bi se rukovalo sa 80Hz PWM – i čak i ako bi BOW-3 u početku dozvolio rad HID kita, 65% posto njih se pokvari u roku od godinu dana zbog talasaste struje. Oko 75% BOW-3 jedinica radi prvi put, među onih 65% i 20% uzrokuje kvar brisača kada se BOW-3 pokvari. Ako imate BOW-3 i još uvijek radi, smatrajte se na posuđenom vremenu.
_______________________________________________________
Očigledno je da čovjek zna o čemu govori, i da rješenje koji mnogi pominju a to je samo uzmi "can-bus" nije dovoljno, i kad tad može očekivati problem.
Ako neko ima neki komentar, pišite.
Poslednja izmena:
