Član
</div>
<div style="text-align: center"><img src="http://auto.blog.rs/gallery/108/auto-roboti%2011.jpg" border="1" /></div><p>Još nisu savršeni, ali biće uskoro. Automobili koji se sami voze mogli bi da
budu na svetskim drumovima za nekoliko godina. Već sada takva vozila imaju
prednosti nad ljudima vozačima, ali i mnogo nedostataka.</p><p>Uz svesrdno lobiranje iz Gugla, Nevada je prošle sedmice postala prva oblast
u kojoj je dozvoljeno da automobili bez vozača krstare putevima. Gugl je prošle
jeseni ponosno saopštio da je automobilima robotima prešao preko 225.000
kilometara na kalifornijskim drumovima.</p>
<p>Istraživanja u ovoj unosnoj oblasti počela su pre sedam godina i to u vojne
svrhe. Tada je za potrebe Ministarstva odbrane SAD napravljen test sa 15 vozila
– nijedno nije stiglo do željenog cilja. Od tada su se stvari mnogo promenile.
Danas ovakvi automobili bez posade idu i kroz najveće gradske gužve, opremljeni
brdom kamera i senzora.</p><div style="text-align: center"><img src="http://auto.blog.rs/gallery/108/auto-roboti%201.jpg" border="1" /></div><p>Džesi Levinson, istraživač sa univerziteta Stanford, kaže da je neverovatan
osećaj voziti se automobilima robotima: „Odjednom se volan i papučica za gas
pomeraju sami od sebe. Počnete da se osećate udobno jer shvatate da se vaša
kola voze bez vas i da to rade prilično dobro.“</p>
<p>Već sada su autonomni automobili bolji od ljudskih vozača u određenim
stvarima, kaže Levinson. „Bolje drže pravac na putu i brže od čoveka registruju
kada auto ispred prikoči. Takođe, imaju znatno bolji pregled šta se dešava iza
vozila“, rekao je Levinson za Dojče vele.</p>
<p><strong>Potrebna bolje obrada podataka</strong></p>
<p>Naravno, ima i mnogo nedostataka. Prilikom jakih pljuskova ili kada je put
prašnjav – automobil ne može dovoljno precizno da prepozna objekte jer kamere
ne šalju perfektnu sliku. U tom slučaju se mora osloniti na radare i senzore
koji opet imaju svojih mana, objašnjava Alberto Brođi, naučnik sa univerziteta
u Parmi.</p>
<p>„Uobičajeno je da jedan od ovih prilično skupih senzora bude na krovu kako
bi mogao da vidi sve oko vas – ispred, iza, bočno i to do velikih udaljenosti.
Ali problem je obrada podataka jer se radi o ogromnoj količini. A sistem mora
da razume svaki eho i da ga klasifikuje“, kaže Brođi.</p>
<p>On i njegova ekipa su testirali jedno autonomno vozilo i to na putu od
30.000 kilometara – od Italije sve do Kine. Kompjuter se pokazao potpuno
zbunjenim kada bi ljudi okolo vozili haotično – što se često dešava u ogromnim
gradovima poput Moskve i Šangaja. Zato Brođijev tim mora mnogo da poboljša
obradu podataka koje prikupljaju senzori jer potrebna je stopostotna
pouzdanost.</p>
<p>Dok su potpuno samostalni automobili još uvek budućnost, sadašnjost nudi
neke elemente autopilota. Na tom polju prednjače nemački proizvođači – Dajmler,
BMW, Audi, Folksvagen. Mercedes recimo ima sistem koji vraća vozača u traku,
ako nenamerno postepeno počne da gubi pravac. Ili smanjuje brzinu, ukoliko
vozilo ispred ide sporije od vašeg vozila.</p>
<p>Autori: Kejt Hersin / Nemanja Rujević<br />
Odg. urednik: Jakov Leon</p>Izvor : <a href="http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15207289,00.html?maca=ser-TB_ser_politka1_naslovna-4944-html-cb" target="_blank">dw-world.de</a><br />
<br>
<div style="text-align: center"><img src="http://auto.blog.rs/gallery/108/auto-roboti%2011.jpg" border="1" /></div><p>Još nisu savršeni, ali biće uskoro. Automobili koji se sami voze mogli bi da
budu na svetskim drumovima za nekoliko godina. Već sada takva vozila imaju
prednosti nad ljudima vozačima, ali i mnogo nedostataka.</p><p>Uz svesrdno lobiranje iz Gugla, Nevada je prošle sedmice postala prva oblast
u kojoj je dozvoljeno da automobili bez vozača krstare putevima. Gugl je prošle
jeseni ponosno saopštio da je automobilima robotima prešao preko 225.000
kilometara na kalifornijskim drumovima.</p>
<p>Istraživanja u ovoj unosnoj oblasti počela su pre sedam godina i to u vojne
svrhe. Tada je za potrebe Ministarstva odbrane SAD napravljen test sa 15 vozila
– nijedno nije stiglo do željenog cilja. Od tada su se stvari mnogo promenile.
Danas ovakvi automobili bez posade idu i kroz najveće gradske gužve, opremljeni
brdom kamera i senzora.</p><div style="text-align: center"><img src="http://auto.blog.rs/gallery/108/auto-roboti%201.jpg" border="1" /></div><p>Džesi Levinson, istraživač sa univerziteta Stanford, kaže da je neverovatan
osećaj voziti se automobilima robotima: „Odjednom se volan i papučica za gas
pomeraju sami od sebe. Počnete da se osećate udobno jer shvatate da se vaša
kola voze bez vas i da to rade prilično dobro.“</p>
<p>Već sada su autonomni automobili bolji od ljudskih vozača u određenim
stvarima, kaže Levinson. „Bolje drže pravac na putu i brže od čoveka registruju
kada auto ispred prikoči. Takođe, imaju znatno bolji pregled šta se dešava iza
vozila“, rekao je Levinson za Dojče vele.</p>
<p><strong>Potrebna bolje obrada podataka</strong></p>
<p>Naravno, ima i mnogo nedostataka. Prilikom jakih pljuskova ili kada je put
prašnjav – automobil ne može dovoljno precizno da prepozna objekte jer kamere
ne šalju perfektnu sliku. U tom slučaju se mora osloniti na radare i senzore
koji opet imaju svojih mana, objašnjava Alberto Brođi, naučnik sa univerziteta
u Parmi.</p>
<p>„Uobičajeno je da jedan od ovih prilično skupih senzora bude na krovu kako
bi mogao da vidi sve oko vas – ispred, iza, bočno i to do velikih udaljenosti.
Ali problem je obrada podataka jer se radi o ogromnoj količini. A sistem mora
da razume svaki eho i da ga klasifikuje“, kaže Brođi.</p>
<p>On i njegova ekipa su testirali jedno autonomno vozilo i to na putu od
30.000 kilometara – od Italije sve do Kine. Kompjuter se pokazao potpuno
zbunjenim kada bi ljudi okolo vozili haotično – što se često dešava u ogromnim
gradovima poput Moskve i Šangaja. Zato Brođijev tim mora mnogo da poboljša
obradu podataka koje prikupljaju senzori jer potrebna je stopostotna
pouzdanost.</p>
<p>Dok su potpuno samostalni automobili još uvek budućnost, sadašnjost nudi
neke elemente autopilota. Na tom polju prednjače nemački proizvođači – Dajmler,
BMW, Audi, Folksvagen. Mercedes recimo ima sistem koji vraća vozača u traku,
ako nenamerno postepeno počne da gubi pravac. Ili smanjuje brzinu, ukoliko
vozilo ispred ide sporije od vašeg vozila.</p>
<p>Autori: Kejt Hersin / Nemanja Rujević<br />
Odg. urednik: Jakov Leon</p>Izvor : <a href="http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15207289,00.html?maca=ser-TB_ser_politka1_naslovna-4944-html-cb" target="_blank">dw-world.de</a><br />
<br>