Član
</div>
<div style="text-align: center"><img src="http://auto.blog.rs/gallery/108/volvo%20kers%2011.jpg" border="1" /></div><p>Volvo je finalizovao opsežno testiranje kinetičke tehnologije zamajca na
javnim putevima, a postignuti rezultati potvrđuju da je to lagana, jeftina i
ekološki izuzetno efikasna tehnologija.</p>
<p> „Testiranje ovog eksperimentalnog sistema skladištenja kinetičke energije
sprovedeno je tokom 2012. godine, a rezultati pokazuju da tehnologija u
kombinaciji s četvorocilindarskim turbomotorom ima potencijal smanjenja
potrošnje goriva do 25 odsto u poređenju sa šestocilindarskim turbomotorom
sličnih performansi. S dodatnih 80 KS, četvorocilindarski motor bez problema
nudi performanse šestocilindarskog motora“, ističe Derek Crabb, potpredsednik
odeljenja za razvoj pogonskih sistema pri Volvo Car grupaciji.</p>
<p>Eksperimentalni sistem, poznatiji i kao KERS sa zamajcem (Kinetic Energy
Recovery System) je ugrađen na zadnju osovinu. Tokom usporavanja enegija
kočenja ubrzava zamajac do 60.000 obrtajau minutu, a kada automobil ponovo
počne da se kreće rotacija zamajca se prenosi na zadnju osovinu preko posebno
konstruisanog prenosa.</p>
<p>Motor s unutrašnjim sagorevanjem, koji pokreće prednje točkove, automatski
se gasi prilikom kočenja. Energija iz zamajca se koristi za ponovno ubrzanje
vozila ili za pokretanje vozila konstantnom brzinom na otvorenom putu.</p>
<p><em>Najefikasniji u gradskom saobraćaju</em></p>
<p>"Uskladištena energija je dovoljna da kratkotrajno pokreće automobil.
To ima značajan uticaj na potrošnju goriva. Naši preračuni predviđaju da je
gotovo pola službenog NEDC ciklusa vožnje moguće obaviti s isključenim
klasičnim motorom s unutrašnjim sagorevanjem“, pojašnjava Derek Crabb.</p>
<p>S obzirom na to da se zamajac aktivira kočenjem i da je količina
uskladištene energije limitirana, tehnologija je najefikasnija prilikom vožnje
sa stalnim kočenjima i kretanjima. Drugim rečima, najveće uštede mogu se ostvariti
u gradskoj vožnji ili aktivnoj vožnji po krivinama s mnogo kočenja.</p>
<p>Ukoliko se energija iz zamajca kombinuje s punim kapacitetom klasičnog
motora s unutrašnjim sagorevanjem, vozilu može dati dodatnih 80 KS i značajan
rast obrtnog momenta, što se direktno prenosi na ubrzanje do 100 km/h koje se
značajno skraćuje. Eksperimentalni automobil, Volvo S60, ubrzava do 100 km/h za
sjajnih 5,5 sekundi.</p>
<div align="center" style="text-align: center"><img src="http://auto.blog.rs/gallery/108/volvo%20kers%201.jpg" border="1" /></div><p><em>Karbonska vlakna kao lagano i kompaktno rešnje</em></p>
<p>Pogon uz pomoć zamajca testiran je još tokom 80-tih godina prošlog stoleća u
modelu Volvo 260, a čelični zamajac je bio predmet testiranja brojnih
proizvođača. Ipak, kako je jedinica bila sastavljena od čelika te time velika i
teška, imala je ograničen rotacijski kapacitet pa nije predstavljala održivu
alternativu.</p>
<p>Današnji zamajac, koji je Volvo testirao u svojim vozilima, izrađen je od
karbonskih vlakana. Ima masu od oko 6 kg i prečnik od 20 cm. Uz to, vrti se u
vakuumu kako bi se minimalizovali frikcioni gubici.</p>
<p>„Mi smo prvi proizvođač automobila koji primenjuje tehnologiju zamajca na
zadnjoj osovini automobila opremljenog motorom s unutrašnjim sagorevanjem koji
pokreće prednje točkove. Nakon kompletiranja uspešnih testova, sledeći korak je
ocena mogućnosti implementacije tehnologije u našim budućim modelima“, zaključuje
Crabb.</p>
<p>PR Volvo – Grand Motors</p>
<br />
<br />
<div style="text-align: center"><img src="http://auto.blog.rs/gallery/108/volvo%20kers%2011.jpg" border="1" /></div><p>Volvo je finalizovao opsežno testiranje kinetičke tehnologije zamajca na
javnim putevima, a postignuti rezultati potvrđuju da je to lagana, jeftina i
ekološki izuzetno efikasna tehnologija.</p>
<p> „Testiranje ovog eksperimentalnog sistema skladištenja kinetičke energije
sprovedeno je tokom 2012. godine, a rezultati pokazuju da tehnologija u
kombinaciji s četvorocilindarskim turbomotorom ima potencijal smanjenja
potrošnje goriva do 25 odsto u poređenju sa šestocilindarskim turbomotorom
sličnih performansi. S dodatnih 80 KS, četvorocilindarski motor bez problema
nudi performanse šestocilindarskog motora“, ističe Derek Crabb, potpredsednik
odeljenja za razvoj pogonskih sistema pri Volvo Car grupaciji.</p>
<p>Eksperimentalni sistem, poznatiji i kao KERS sa zamajcem (Kinetic Energy
Recovery System) je ugrađen na zadnju osovinu. Tokom usporavanja enegija
kočenja ubrzava zamajac do 60.000 obrtajau minutu, a kada automobil ponovo
počne da se kreće rotacija zamajca se prenosi na zadnju osovinu preko posebno
konstruisanog prenosa.</p>
<p>Motor s unutrašnjim sagorevanjem, koji pokreće prednje točkove, automatski
se gasi prilikom kočenja. Energija iz zamajca se koristi za ponovno ubrzanje
vozila ili za pokretanje vozila konstantnom brzinom na otvorenom putu.</p>
<p><em>Najefikasniji u gradskom saobraćaju</em></p>
<p>"Uskladištena energija je dovoljna da kratkotrajno pokreće automobil.
To ima značajan uticaj na potrošnju goriva. Naši preračuni predviđaju da je
gotovo pola službenog NEDC ciklusa vožnje moguće obaviti s isključenim
klasičnim motorom s unutrašnjim sagorevanjem“, pojašnjava Derek Crabb.</p>
<p>S obzirom na to da se zamajac aktivira kočenjem i da je količina
uskladištene energije limitirana, tehnologija je najefikasnija prilikom vožnje
sa stalnim kočenjima i kretanjima. Drugim rečima, najveće uštede mogu se ostvariti
u gradskoj vožnji ili aktivnoj vožnji po krivinama s mnogo kočenja.</p>
<p>Ukoliko se energija iz zamajca kombinuje s punim kapacitetom klasičnog
motora s unutrašnjim sagorevanjem, vozilu može dati dodatnih 80 KS i značajan
rast obrtnog momenta, što se direktno prenosi na ubrzanje do 100 km/h koje se
značajno skraćuje. Eksperimentalni automobil, Volvo S60, ubrzava do 100 km/h za
sjajnih 5,5 sekundi.</p>
<div align="center" style="text-align: center"><img src="http://auto.blog.rs/gallery/108/volvo%20kers%201.jpg" border="1" /></div><p><em>Karbonska vlakna kao lagano i kompaktno rešnje</em></p>
<p>Pogon uz pomoć zamajca testiran je još tokom 80-tih godina prošlog stoleća u
modelu Volvo 260, a čelični zamajac je bio predmet testiranja brojnih
proizvođača. Ipak, kako je jedinica bila sastavljena od čelika te time velika i
teška, imala je ograničen rotacijski kapacitet pa nije predstavljala održivu
alternativu.</p>
<p>Današnji zamajac, koji je Volvo testirao u svojim vozilima, izrađen je od
karbonskih vlakana. Ima masu od oko 6 kg i prečnik od 20 cm. Uz to, vrti se u
vakuumu kako bi se minimalizovali frikcioni gubici.</p>
<p>„Mi smo prvi proizvođač automobila koji primenjuje tehnologiju zamajca na
zadnjoj osovini automobila opremljenog motorom s unutrašnjim sagorevanjem koji
pokreće prednje točkove. Nakon kompletiranja uspešnih testova, sledeći korak je
ocena mogućnosti implementacije tehnologije u našim budućim modelima“, zaključuje
Crabb.</p>
<p>PR Volvo – Grand Motors</p>
<br />
<br />