Član
ALFRED NEUBAUER
(1891-1980)
Njemački šef tima "šminkerski" je sport tridesetih godina preobrazio u profesiju. Od 1930. do 1955. vodio je Mercedesov tim - s njim na čelu Mercedes je dominirao u gotovo svakoj utrci na kojoj je startao. Postavio je standarde u pripremi vozila i timskom radu u boksu, koje su drugi kopirali i učili.
ANDRE CITROEN
(1878-1935)
Nije bio ludi inženjer, što bi se dalo zaključiti po poslijeratnim autima koji će ponijeti njegovo ime, nego uporan poslovni čovjek koji je pravo bogatstvo stekao izrađujući zupčanike (Citroenov logo i prikazuje zube zupčanika). Smatrao se europskim Henryjem Fordom, ne bez razloga. Bio je toliko ponosan na sebe da je ispisao svoje ime navrh Eiffelova tornja, stvorivši tako jednu od najupečatljivijih reklama u povijesti.
ANDRE I EDOUARD MICHELIN
(1853-1931 i 1859-1940)
Andre je bio industrijalac, Edouard umjetnik, ali obojica su vidjeli da je posao s gumama budućnost - ušli su u njega 1898. Stvorili su prvu gumu na kojoj je sama guma nanesena na žičanu noseću konstrukciju te prvu radijalnu gumu. Michelin je i danas najvećim dijelom u vlasništvu obitelji. Njihov je Bibendum jedan od najprepoznatljivijih reklamnih likova uopće.
ALEC ISSIGONIS
(1906-1988)
Issigonis je bio kralj malih automobila. Započeo je vladavinu 1948. s Morrisom Minor, a stekao zvjezdanu slavu 1959. s Minijem. Ne bismo smjeli zaboraviti niti Austin/Morris 1100 koji je poput Minija imao prednji pogon i poprečno smješten motor, što je za ono vrijeme bilo revolucionarno.
BATTISTA "PININ" FARINA
(1895-1966)
Kada je Battista Farina otišao iz obiteljskog poduzeća, koje je proizvodilo karoserije, namjeravajući otvoriti vlastito, dodao je svoj dječački nadimak Pinin ispred prezimena, kako bi ga se razlikovalo od obitelji. Staro obiteljsko poduzeće Farina uskoro je propalo, a Pininova kvaliteta i dizajn su oduševljavali. Njegov stilistički utjecaj najbolje je iskazan u Cisitaliji 202, izloženoj i u njujorškom muzeju moderne umjetnosti. Dan-danas se vidi njegova jednostavna elegancija na autima od Peugeota do Ferrarija, koje dizajniraju nove generacije obitelji, na čelu sa sinom Sergiom.
BERNIE ECCLESTONE
(1930-)
Stekao je svjetsku slavu zahvaljujući svojim unosnim ugovorima s TV-kućama, i to mu je, kao što je poznato, donijelo neslućeno bogatstvo, a počeo je kao preprodavač rabljenih automobila. U međuvremenu je bio loš vozač utrka i solidan menadžer F1 momčadi Brabhama.
BUTZI PORSCHE
(1935-)
Da, da, svi smo čuli o djedu Ferdinandu koji je napravio Bubu i o ocu Ferryju, mozgu Porschea. No Butzi je taj koji je dizajnirao prepoznatljivo jednostavni 911, nadograđujući porodični look modela 356. Potom je ustanovio Porsche Design koji radi sve, od naočala do satova, i tako kreirao Porsche stil života.
BOB LUTZ
(1932-)
Nakon što ga je Ford otpustio, dolazi u Chrysler s intencijom da ga izvuče iz financijske propasti, što je i uspio proizvodima poput Vipera i Voyagera. Jedan od najuspješnijih menadžera osamdesetih i devedesetih godina.
BERND ROSEMAYER
(1909-1938)
Do 1935. nikada nije vozio trkaći automobil. Već sljedeće godine bio je prvak Europe (tada još nije postojalo svjetsko prvenstvo), jedini koji je mogao ukrotiti divlje Auto Unione. Još godinu dana kasnije, pri brzini većoj od 400 km/h udar vjetra je zahvatio aerodinamični Auto Union kojim je pokušao vratiti brzinski rekord, preotet mu od strane Mercedesa i Caracciole.
CECIL KIMBER
(1888-1945)
Kimber je bio voditelj lanca Morrisovih garaža, sve dok se nije zapitao bi li kupci voljeli ušminkani Morris. Odgovor je bio da - i tako je nastao MG. Predstavivši MG Midget pokazao je prvi dostižan sportski automobil za veći broj ljudi. Nije doživio trenutak kada će njegova tvrtka otkriti Americi smisao sportskih automobila.
COLIN CHAPMAN
(1928-1982)
Konstruirao je svoje F1 bolide tako da budu što lakši i brži pa makar i po cijenu toga da se raspadnu tijekom utrke. Osvojio je sedam svjetskih prvenstava. Lotus 7 i Lotus Cortina su samo neki od cestovnih automobila koji su dokaz njegove genijalnosti, iako je svoje najbolje ideje uvijek ostvarivao na trkaćim stazama. Najveći inovator u povijesti formule 1.
CHARLE SPENCER KING
(1925-)
Odličan inženjer koji je radio u Roveru i tamo napravio modele 2000, Range Rover, SD1 te Metro. Njemu u počast prije pet godina napravljena je ograničena serija CSK Range Rovera. Najuspješniji eksperimenti s ugradnjom mlaznih motora u automobile također su njegovo djelo.
DONALD HEALEY
(1898-1988)
Ljubitelj automobila, pomogao je u stvaranju uspješnih modela za Riley i Triumph. Nakon rata stvara vlastitu tvrtku, ali tek s Austin-Healeyem 100 ostvaruje pravi uspjeh. Kasnije je propao s projektom Jensen-Healey. Sve njegove kreacije pokazivale su što se može postići s minimalnim ulaganjima, uz višak imaginacije.
DANTE GIACOSA
(1905-1996)
Radio je za Fiat punih pedeset godina i u tom razdoblju stvorio mnoge klasike. Najveći uspjeh je postigao konstruiravši Fiat 500 Topolino, koji je bio izravni konkurent VW-u i Citroenu u segmentu malih vozila. Topolinom je započela Fiatova dominacija u klasi malih automobila.
ERRET LOBBAN CORD
(1894-1974)
Izgradio je svoje carstvo dvadesetih godina, povezavši tri poznata američka imena u jedno veliko poduzeće - Auburn, Duesenberg i vlastiti Cord. Svako vozilo tih marki bilo je ručni rad, koji je mogao zadovoljiti sve želje svake vrste bogatih kupaca. Cijeli posao se raspao 1937. Bez obzira na sve, ostavio nam je prekrasne automobile kao što su Auburn Speedster, Duesenberg Model J ili Cord 810.
ENZO FERRARI
(1898-1988)
Da nije postojao bio bi izmišljen. Legendarni tvorac Ferrarija, koji je prije rata bio menadžer trkaćeg tima Alfa Romea. Vladao je (kombinacijom straha i poštovanja) F1 timom i tvornicom automobila iz snova sve do svoje smrti 1988. Nije morao otići u Rim da bi vidio Papu - Papa bi radije dolazio kod njega u Maranello. Gdje bi motosport bio da nije bilo Enza?
ETTORE BUGATTI
(1881-1947)
Do svoje dvadeset i prve godine radio je za De Dietrich. Tada odlučuje osnovati vlastitu tvornicu. Konstruirani automobili su do jednog bili odlični, iako nisu svi doživjeli jednak komercijalni i trkaći uspjeh. Bez obzira na to, on je ostavio svoj trag u automobilističkoj povijesti. Njegova je legenda usporediva samo s onom Enza Ferrarija.
FRANK COSTIN
(1921-1995)
Originalni -cos u Marcos, bio je genije aerodinamike. Radio je za Lotus, Lister, Maserati i March. Uvijek je pokušavao raznim aerodinamičnim trikovima napraviti bolide bržima pa su ponekad izgledali smiješno, kao npr. Lotus Mk 8. Njegov Vanwall iz 1957. s visokim repom bio je prvi engleski GP auto koji je osvojio prvenstvo.
FERDINAND PIECH
(1937-)
Inženjer i poslovni čovjek, zaslužan za Audi Quattro i Audi 100. Kupio je sve, od Bentleya pa do (c)kode. Uveo je princip rađenja više različitih automobila na istoj platformi, s istim motorima, ali različitim imenima, napravio novu Bubu, koristio aluminij kao konstrukcijski materijal za izradu automobila (Audi A8)... Ukratko, Piech je nezaustavljiv.
FREDERICK LANCHESTER
(1868-1946)
Počeo je kao brodograditelj, a zaslužan je za izume poput disk kočnica, turbopunjača, mehaničkog kompresora, pneumatske gume, servoupravljača itd. Konstruirao je automobil sa tri sjedala i centralno smještenim motorom devedeset godina prije McLarena.
GIORGIETTO GIUGIARO
(193
Nakon što je otišao od Bertonea 1969. Giugiarov Ital Design dizajnirao je europske obiteljske uspješnice kao što su VW Golf i Fiat Uno. Njegov koncept Megagamma iz 1978 je postavio temelje modernim MPV-ima, zato ga nemojmo kuditi za povremena nedjela, npr. Hyundai Pony i Yugo Floridu.
GIOACCHINO COLOMBO
(1903-1987)
Colombo je dizajnirao prvi i najlegendarniji Ferrarijev V12 motor, koji će biti nepobjediv ne samo u njegovo doba, nego i u kasnijim inkarnacijama koje je dorađivao jednako genijalni Aurelio Lampredi. Colombo je bio genije za optimizaciju u doba kada je jednostavnost bila dovoljna.
GIOVANNI AGNELLI
(1866-1945)
Agnelli je 1899. utemeljio FIAT (Fabbrica Italiana Automobili Torino). Fiat je postao europski div, pogotovo u proizvodnji malih automobila, gutajući usput svu domaću konkurenciju. Zaslužan je za blagostanje svojih zaposlenika i širenje osobnog carstva na sve, od nogometa do novina, sačuvavši ga od uspona i padova karakterističnih za auto-svijet. I danas su njegovi nasljednici najveći dioničari kompanije.
GORDON MURRAY
(1947-)
Zaljubljenik u automobile i tvorac neobično uspješnih F1 bolida za Brabham i McLaren, ali i tvorac McLarena F1, najbržeg i najskupljeg cestovnog auta na svijetu. U privatnom mu je životu najomiljeniji automobil ipak njegov skromni stari Fiat 500.
HARLEY EARL
(1893-1969)
Earl je u Hollywoodu vodio trgovinu automobilima koji su mogli ispuniti posebne zahtjeve tamošnjih kupaca. Godine 1927 zapošljava ga GM kako bi vodio dizajnerski odjel. On je zapravo otac automobilskog dizajna u današnjem smislu riječi. Iz tog su magičnog carstva izašli mnogi automobili snova, uključujući i legendarnu Chevrolet Corvette, koju je dizajnirao Earlov nasljednik Bill Mitchell.
HARRY MUNDY
(1914-1988)
Zaslužan je za konstrukciju glave motora s dva bregasta vratila za Lotus Cortinu, kraljicu trkaćih staza šezdesetih godina. Karijera mu je napredovala kroz konstrukciju BRM i Coventry Climax trkaćih motora, a u Jaguaru je konstruirao izuzetan V12.
HERBERT AUSTIN
(1866-1941)
1922. godine Austin Seven bio je prvi pravi mali auto i odmah je postigao uspjeh. Njegov stvoritelj naučio je inženjerski posao u Australiji, a velika tvornica koju je izgradio pretvorila je Longbridge, predgrađe Birminghama, u mini Detroit. Austin je kasnije bio temelj onoga što će postati Leyland i što dan-danas djelomice preživljava kao Rover. Ironično, današnji vlasnik Rovera je BMW, čiji su prvi auti rađeni po licenci Austina Seven.
HARRY MILLER
(1875-1943)
S ove strane Atlantika rijetko tko ga se sjeća, ali bio je jedan od najboljih američkih proizvođača trkaćih vozila. Njegov četverocilindrični motor s dva bregasta vratila, koji je 1936. pokretao Gilmore Special i 40 godina kasnije bio je pobjednik utrke Indy 500. Umro je 1943. od raka.
HANS LEDWINKA
(1878-1967)
Češki genije koji je dao svoj doprinos u stvaranju Bube, ali nakon rata našao se na krivoj strani Željezne zavjese i u potpunoj odsječenosti od Zapada nastajale su Tatre sa straga smještenim V8 motorom i neovisnim ovjesom na svim kotačima.
JAMES GORDON BENNETT
(1841-1918)
1900. godine donirao je novac za nagrade u seriji trka između europskih automobila. Kako bi sve bilo zabavnije, inzistirao je da svaka zemlja nastupa s vozilima u drugačijoj boji, utemeljivši tako tradiciju koja i danas živi. Gordon Bennett kup pretvorio se u najznačajnije tradicionalno natjecanje u početku stoljeća.
JUAN MANUEL FANGIO
(1911-1995)
Pet je puta bio prvak svijeta, s Alfa Romeom, Mercedesom, Ferrarijem i Maseratijem. U mladosti nije imao povlastice kao njegovi suparnici, nego je odrastao utrkujući se prašnjavim cestama Argentine; unatoč tome postao je nenadmašiv. Vjerojatno najveći vozač svih vremena.
JACKIE STEWART
(1939-)
Trostruki prvak svijeta, neumorno se borio da GP utrke postanu sigurnije za sudionike. Osim kao dobar vozač pokazao se i kao uspješan poslovni čovjek, što je dokazao prošle godine prodajom svog F1 tima Fordu.
JEAN ALBERT GREGOIRE
(1899-1992)
1927. napravio je Tractu, sportski automobil s prednjim pogonom. Zaslužan je i za konstrukciju homokinetičkog zgloba, bitnu komponentu današnjih automobila. 1951. napravio je Hotchkiss-Gregoire koji je bio potpuni neuspjeh unatoč odličnoj aerodinamici i malom koeficijentu otpora zraka od 0.26 Cw.
KEITH DUCKWORTH
(1933-)
1957. bio je suosnivač u tvrtki koja proizvodi trkaće motore - Cosworth - danas u vlasništvu Audija. DFV motor koji je napravio pokretao je 155 pobjednika F1 utrka, te je na taj način dominirao više no i jedan drugi agregat u povijesti.
MAJOR IVAN HIRST
(1916-)
Nitko nije vjerovao u VW 1945. godine, ali Hirst, odgovoran za tvornicu, pokrenuo je proizvodnju prvih Buba, koje su koristili saveznici u Njemačkoj. Ostalo je, treba li naglašavati, legenda.
PHILIPPE CHARBONNEAUX
(1917-1998)
Mršavi Francuz bio je zaslužan za dizajn nekih od najglamuroznijh Delahayea i Talbota sredinom stoljeća. Zatim je radio s Renaultom na dizajnu kockastog R8, prije nego što je dizajnirao R16 1965. godine, prvi pravi obiteljski hatchback s pet vrata. Umro je u dubokoj starosti, ostaviši svijetu vlastiti muzej automobila u Reimsu.
PIERRE BOULANGER
(1885-1950)
Dosta vremena poslije odlaska Andrea Citroena tadašnji je vlasnik kompanije, Michelin, Boulangeru dao slobodne ruke za dizajn Citroena 2CV. Ideja je bila napraviti jeftino vozilo s prednjim pogonom koje će dovesti priprostog farmera na tržnicu s punom košarom jaja, od kojih se niti jedno neće razbiti, bez obzira vozio se po makadamu, polju ili cesti. Zrakom hlađeni motor metalnog puža postavio je cijelu naciju na kotače, opasno se naginjući pri prolasku kroza zavoje. Boulanger je umro kada su ljudi počeli prihvaćati 2CV, ostavivši za sobom koncept koji će izazvati revoluciju u francuskoj autoindustriji.
RAYMOND LOEWY
(1893-1969)
Dizajner koji je radio za Hillman i Studebaker. Njegovi najpoznatiji dizajni su ipak oni za Studebaker: Champion iz 1947. sa zaobljenim stražnjim prozorom i Avanti iz 1962., kojem su se stražnji prozori otvarali prema van, što danas kopiraju P205 s trima vratima i Fiat Seicento. Najljepši je ipak nedvojbeno bio model Champion/Commander iz 1953. Nevezano za automobile, proslavio se i dizajnom klasične Coca-Coline boce.
RUDOLPH DIESEL
(1858-1913)
Godine 1893. Diesel je patentirao konstrukciju motora koja će postati kamen temeljac industrije komercijalnih vozila. Dieselov je uradak neusporediv po pouzdanosti i ekonomičnosti, ali i buci te neugodnom mirisu. Princip rada njegova motora zasniva se na tome što se usisani zrak prilikom takta kompresije grije i postiže dovoljnu temperaturu, koja dovodi do samozapaljenja ugljene prašine, koja se potom upuhuje u cilindar zbog tlaka zraka na kraju takta. 12 godina kasnije Benz je konstruirao komoru za predubrizgavanje, pa su motori mirnije radili i postali efikasniji. Mercedes-Benz je 1936 predstavio prvi serijski automobil pokretan dizel motorom, 260 D.
RALPH NADER
(1934-)
Zahvaljujući Naderovom djelu "Nesigurno bez obzira na brzinu" u američkom zakonu je propisano da vozila moraju imati prednje i stražnje sigurnosne pojaseve, prozore od laminiranog stakla i deformirajuće osovine kola volana. Pitanje sigurnosti putnika u vozilu dovedeno je do današnjeg stupnja razvoja i mnogi su ljudi danas živi zahvaljujući njemu.
STUART TURNER
(1933-)
Njegovo vodstvo natjecateljskog odjela British Motor Corp. od 1961-1967 dovelo je do toga da je Mini Cooper osvojio sve što se moglo osvojiti, uključujući tri (zapravo četiri, ako zanemarimo sramotno lažiranje 1966.) relija u Monte Carlu. Potom je svoje taktičke vještine stavio na raspolaganje Fordu.
STEVE MCQUEEN
(1930-1980)
Zvijezda filma Bullitt, punog natjeravanja automobilima, bio je potpuno lud za autima i motorima. Svojom brzom vožnjom, sunčanim naočalama i polaganim govorom postao je idol mnogim mladima. Snimio je i najbolji film o utrkama, "Le Mans" iz 1970.
SOICHIRO HONDA
(1906-1961)
Njegova prava lljubav bile su brzina i snaga, što pokazuju Hondine aktivnosti u F1, motocikli te sportski automobili. Kontrolu nad kompanijom koju je osnovao izgubio je zbog svoje opsesije - zračnog hlađenja - koje nije imalo budućnosti. Ipak, NSX i S 2000 pokazuju kako njegov duh i danas upravlja Hondom.
TONI VANDERVELL
(1898-1967)
Vandervell je svoje poslovno carstvo izgradio ni iz čega, a potom je imao hrabrosti da velik dio potroši na stvaranje engleskog GP automobila, Vanwalla koji je 1958. Stirling Moss doveo do pobjede u prvenstvu konstruktora. Na taj je način postavio temeljni kamen engleske industrije trkaćih bolida, koja i danas dominira svijetom.
TONY RUDD
(1923-)
Nadaren inženjer koji je prvo radio za BRM, a kasnije za Lotus. Njegove zasluge često se zaboravljaju pri brojanju Lotusovih pobjeda. Godinama je upravo on stajao iza sportskih automobila i utrkivanja u F1. V8 motor u današnjem Lotusu Esprit najvećim je dijelom njegovo djelo.
VITTORIO JANO
(1891-1960)
Kada je došao u Alfa Romeo dvadesetih godina napravio je karijeru s trkaćim P2 i sportskim 8C 2300. Pedesetih vodi F1 tim Lancie u napadu na tron s modelom D50. Iz nepoznatog razloga nikada nije radio za Ferrari. Rođeni pobjednik i genijalni konstruktor nekih od najboljih trkaćih automobila u povijesti.
WALTER HAYES
(1924-)
Nakon što se 1961 priključio Fordu, uvjerio ih je u važnost motosporta te je tako Ford postao sila koja se dokazivala u šumama (Escort), na pisti (GT40) i u formuli 1 (Ford je udario temelje Cosworth DFV motora koji je stvorio moderno Grand Prix natjecanje).
WILLIAM CRAPO DURANT
(1861-1947)
Durant je utemeljitelj General Motorsa, koji je okupio Buick, Cadillac, Chevrolet, Oldsmobile i Pontiac u divovskog proizvođača, koji proizvodi vozila za sve namjene. Neko vrijeme je GM bio najveća američka kompanija. Durant je nekoliko puta gubio i iznova stjecao kontrolu nad njom.
WALTER OWEN BENTLEY
(1881-1971)
Bentleyevi automobili označili su cijelo stoljeće. Dvadesetih godina bili su to najbolji automobili, pet su puta pobjeđivali u Le Mansu. 1931. preuzima ih Rolls Royce, ali ni ostavši bez vlastite firme Bentley nije sjedio skrštenih ruku - konstruirao je V12 motor za Lagondu i 2,6 litarski šestcilindraš za Aston Martin.
(1891-1980)
Njemački šef tima "šminkerski" je sport tridesetih godina preobrazio u profesiju. Od 1930. do 1955. vodio je Mercedesov tim - s njim na čelu Mercedes je dominirao u gotovo svakoj utrci na kojoj je startao. Postavio je standarde u pripremi vozila i timskom radu u boksu, koje su drugi kopirali i učili.
ANDRE CITROEN
(1878-1935)
Nije bio ludi inženjer, što bi se dalo zaključiti po poslijeratnim autima koji će ponijeti njegovo ime, nego uporan poslovni čovjek koji je pravo bogatstvo stekao izrađujući zupčanike (Citroenov logo i prikazuje zube zupčanika). Smatrao se europskim Henryjem Fordom, ne bez razloga. Bio je toliko ponosan na sebe da je ispisao svoje ime navrh Eiffelova tornja, stvorivši tako jednu od najupečatljivijih reklama u povijesti.
ANDRE I EDOUARD MICHELIN
(1853-1931 i 1859-1940)
Andre je bio industrijalac, Edouard umjetnik, ali obojica su vidjeli da je posao s gumama budućnost - ušli su u njega 1898. Stvorili su prvu gumu na kojoj je sama guma nanesena na žičanu noseću konstrukciju te prvu radijalnu gumu. Michelin je i danas najvećim dijelom u vlasništvu obitelji. Njihov je Bibendum jedan od najprepoznatljivijih reklamnih likova uopće.
ALEC ISSIGONIS
(1906-1988)
Issigonis je bio kralj malih automobila. Započeo je vladavinu 1948. s Morrisom Minor, a stekao zvjezdanu slavu 1959. s Minijem. Ne bismo smjeli zaboraviti niti Austin/Morris 1100 koji je poput Minija imao prednji pogon i poprečno smješten motor, što je za ono vrijeme bilo revolucionarno.
BATTISTA "PININ" FARINA
(1895-1966)
Kada je Battista Farina otišao iz obiteljskog poduzeća, koje je proizvodilo karoserije, namjeravajući otvoriti vlastito, dodao je svoj dječački nadimak Pinin ispred prezimena, kako bi ga se razlikovalo od obitelji. Staro obiteljsko poduzeće Farina uskoro je propalo, a Pininova kvaliteta i dizajn su oduševljavali. Njegov stilistički utjecaj najbolje je iskazan u Cisitaliji 202, izloženoj i u njujorškom muzeju moderne umjetnosti. Dan-danas se vidi njegova jednostavna elegancija na autima od Peugeota do Ferrarija, koje dizajniraju nove generacije obitelji, na čelu sa sinom Sergiom.
BERNIE ECCLESTONE
(1930-)
Stekao je svjetsku slavu zahvaljujući svojim unosnim ugovorima s TV-kućama, i to mu je, kao što je poznato, donijelo neslućeno bogatstvo, a počeo je kao preprodavač rabljenih automobila. U međuvremenu je bio loš vozač utrka i solidan menadžer F1 momčadi Brabhama.
BUTZI PORSCHE
(1935-)
Da, da, svi smo čuli o djedu Ferdinandu koji je napravio Bubu i o ocu Ferryju, mozgu Porschea. No Butzi je taj koji je dizajnirao prepoznatljivo jednostavni 911, nadograđujući porodični look modela 356. Potom je ustanovio Porsche Design koji radi sve, od naočala do satova, i tako kreirao Porsche stil života.
BOB LUTZ
(1932-)
Nakon što ga je Ford otpustio, dolazi u Chrysler s intencijom da ga izvuče iz financijske propasti, što je i uspio proizvodima poput Vipera i Voyagera. Jedan od najuspješnijih menadžera osamdesetih i devedesetih godina.
BERND ROSEMAYER
(1909-1938)
Do 1935. nikada nije vozio trkaći automobil. Već sljedeće godine bio je prvak Europe (tada još nije postojalo svjetsko prvenstvo), jedini koji je mogao ukrotiti divlje Auto Unione. Još godinu dana kasnije, pri brzini većoj od 400 km/h udar vjetra je zahvatio aerodinamični Auto Union kojim je pokušao vratiti brzinski rekord, preotet mu od strane Mercedesa i Caracciole.
CECIL KIMBER
(1888-1945)
Kimber je bio voditelj lanca Morrisovih garaža, sve dok se nije zapitao bi li kupci voljeli ušminkani Morris. Odgovor je bio da - i tako je nastao MG. Predstavivši MG Midget pokazao je prvi dostižan sportski automobil za veći broj ljudi. Nije doživio trenutak kada će njegova tvrtka otkriti Americi smisao sportskih automobila.
COLIN CHAPMAN
(1928-1982)
Konstruirao je svoje F1 bolide tako da budu što lakši i brži pa makar i po cijenu toga da se raspadnu tijekom utrke. Osvojio je sedam svjetskih prvenstava. Lotus 7 i Lotus Cortina su samo neki od cestovnih automobila koji su dokaz njegove genijalnosti, iako je svoje najbolje ideje uvijek ostvarivao na trkaćim stazama. Najveći inovator u povijesti formule 1.
CHARLE SPENCER KING
(1925-)
Odličan inženjer koji je radio u Roveru i tamo napravio modele 2000, Range Rover, SD1 te Metro. Njemu u počast prije pet godina napravljena je ograničena serija CSK Range Rovera. Najuspješniji eksperimenti s ugradnjom mlaznih motora u automobile također su njegovo djelo.
DONALD HEALEY
(1898-1988)
Ljubitelj automobila, pomogao je u stvaranju uspješnih modela za Riley i Triumph. Nakon rata stvara vlastitu tvrtku, ali tek s Austin-Healeyem 100 ostvaruje pravi uspjeh. Kasnije je propao s projektom Jensen-Healey. Sve njegove kreacije pokazivale su što se može postići s minimalnim ulaganjima, uz višak imaginacije.
DANTE GIACOSA
(1905-1996)
Radio je za Fiat punih pedeset godina i u tom razdoblju stvorio mnoge klasike. Najveći uspjeh je postigao konstruiravši Fiat 500 Topolino, koji je bio izravni konkurent VW-u i Citroenu u segmentu malih vozila. Topolinom je započela Fiatova dominacija u klasi malih automobila.
ERRET LOBBAN CORD
(1894-1974)
Izgradio je svoje carstvo dvadesetih godina, povezavši tri poznata američka imena u jedno veliko poduzeće - Auburn, Duesenberg i vlastiti Cord. Svako vozilo tih marki bilo je ručni rad, koji je mogao zadovoljiti sve želje svake vrste bogatih kupaca. Cijeli posao se raspao 1937. Bez obzira na sve, ostavio nam je prekrasne automobile kao što su Auburn Speedster, Duesenberg Model J ili Cord 810.
ENZO FERRARI
(1898-1988)
Da nije postojao bio bi izmišljen. Legendarni tvorac Ferrarija, koji je prije rata bio menadžer trkaćeg tima Alfa Romea. Vladao je (kombinacijom straha i poštovanja) F1 timom i tvornicom automobila iz snova sve do svoje smrti 1988. Nije morao otići u Rim da bi vidio Papu - Papa bi radije dolazio kod njega u Maranello. Gdje bi motosport bio da nije bilo Enza?
ETTORE BUGATTI
(1881-1947)
Do svoje dvadeset i prve godine radio je za De Dietrich. Tada odlučuje osnovati vlastitu tvornicu. Konstruirani automobili su do jednog bili odlični, iako nisu svi doživjeli jednak komercijalni i trkaći uspjeh. Bez obzira na to, on je ostavio svoj trag u automobilističkoj povijesti. Njegova je legenda usporediva samo s onom Enza Ferrarija.
FRANK COSTIN
(1921-1995)
Originalni -cos u Marcos, bio je genije aerodinamike. Radio je za Lotus, Lister, Maserati i March. Uvijek je pokušavao raznim aerodinamičnim trikovima napraviti bolide bržima pa su ponekad izgledali smiješno, kao npr. Lotus Mk 8. Njegov Vanwall iz 1957. s visokim repom bio je prvi engleski GP auto koji je osvojio prvenstvo.
FERDINAND PIECH
(1937-)
Inženjer i poslovni čovjek, zaslužan za Audi Quattro i Audi 100. Kupio je sve, od Bentleya pa do (c)kode. Uveo je princip rađenja više različitih automobila na istoj platformi, s istim motorima, ali različitim imenima, napravio novu Bubu, koristio aluminij kao konstrukcijski materijal za izradu automobila (Audi A8)... Ukratko, Piech je nezaustavljiv.
FREDERICK LANCHESTER
(1868-1946)
Počeo je kao brodograditelj, a zaslužan je za izume poput disk kočnica, turbopunjača, mehaničkog kompresora, pneumatske gume, servoupravljača itd. Konstruirao je automobil sa tri sjedala i centralno smještenim motorom devedeset godina prije McLarena.
GIORGIETTO GIUGIARO
(193
Nakon što je otišao od Bertonea 1969. Giugiarov Ital Design dizajnirao je europske obiteljske uspješnice kao što su VW Golf i Fiat Uno. Njegov koncept Megagamma iz 1978 je postavio temelje modernim MPV-ima, zato ga nemojmo kuditi za povremena nedjela, npr. Hyundai Pony i Yugo Floridu.
GIOACCHINO COLOMBO
(1903-1987)
Colombo je dizajnirao prvi i najlegendarniji Ferrarijev V12 motor, koji će biti nepobjediv ne samo u njegovo doba, nego i u kasnijim inkarnacijama koje je dorađivao jednako genijalni Aurelio Lampredi. Colombo je bio genije za optimizaciju u doba kada je jednostavnost bila dovoljna.
GIOVANNI AGNELLI
(1866-1945)
Agnelli je 1899. utemeljio FIAT (Fabbrica Italiana Automobili Torino). Fiat je postao europski div, pogotovo u proizvodnji malih automobila, gutajući usput svu domaću konkurenciju. Zaslužan je za blagostanje svojih zaposlenika i širenje osobnog carstva na sve, od nogometa do novina, sačuvavši ga od uspona i padova karakterističnih za auto-svijet. I danas su njegovi nasljednici najveći dioničari kompanije.
GORDON MURRAY
(1947-)
Zaljubljenik u automobile i tvorac neobično uspješnih F1 bolida za Brabham i McLaren, ali i tvorac McLarena F1, najbržeg i najskupljeg cestovnog auta na svijetu. U privatnom mu je životu najomiljeniji automobil ipak njegov skromni stari Fiat 500.
HARLEY EARL
(1893-1969)
Earl je u Hollywoodu vodio trgovinu automobilima koji su mogli ispuniti posebne zahtjeve tamošnjih kupaca. Godine 1927 zapošljava ga GM kako bi vodio dizajnerski odjel. On je zapravo otac automobilskog dizajna u današnjem smislu riječi. Iz tog su magičnog carstva izašli mnogi automobili snova, uključujući i legendarnu Chevrolet Corvette, koju je dizajnirao Earlov nasljednik Bill Mitchell.
HARRY MUNDY
(1914-1988)
Zaslužan je za konstrukciju glave motora s dva bregasta vratila za Lotus Cortinu, kraljicu trkaćih staza šezdesetih godina. Karijera mu je napredovala kroz konstrukciju BRM i Coventry Climax trkaćih motora, a u Jaguaru je konstruirao izuzetan V12.
HERBERT AUSTIN
(1866-1941)
1922. godine Austin Seven bio je prvi pravi mali auto i odmah je postigao uspjeh. Njegov stvoritelj naučio je inženjerski posao u Australiji, a velika tvornica koju je izgradio pretvorila je Longbridge, predgrađe Birminghama, u mini Detroit. Austin je kasnije bio temelj onoga što će postati Leyland i što dan-danas djelomice preživljava kao Rover. Ironično, današnji vlasnik Rovera je BMW, čiji su prvi auti rađeni po licenci Austina Seven.
HARRY MILLER
(1875-1943)
S ove strane Atlantika rijetko tko ga se sjeća, ali bio je jedan od najboljih američkih proizvođača trkaćih vozila. Njegov četverocilindrični motor s dva bregasta vratila, koji je 1936. pokretao Gilmore Special i 40 godina kasnije bio je pobjednik utrke Indy 500. Umro je 1943. od raka.
HANS LEDWINKA
(1878-1967)
Češki genije koji je dao svoj doprinos u stvaranju Bube, ali nakon rata našao se na krivoj strani Željezne zavjese i u potpunoj odsječenosti od Zapada nastajale su Tatre sa straga smještenim V8 motorom i neovisnim ovjesom na svim kotačima.
JAMES GORDON BENNETT
(1841-1918)
1900. godine donirao je novac za nagrade u seriji trka između europskih automobila. Kako bi sve bilo zabavnije, inzistirao je da svaka zemlja nastupa s vozilima u drugačijoj boji, utemeljivši tako tradiciju koja i danas živi. Gordon Bennett kup pretvorio se u najznačajnije tradicionalno natjecanje u početku stoljeća.
JUAN MANUEL FANGIO
(1911-1995)
Pet je puta bio prvak svijeta, s Alfa Romeom, Mercedesom, Ferrarijem i Maseratijem. U mladosti nije imao povlastice kao njegovi suparnici, nego je odrastao utrkujući se prašnjavim cestama Argentine; unatoč tome postao je nenadmašiv. Vjerojatno najveći vozač svih vremena.
JACKIE STEWART
(1939-)
Trostruki prvak svijeta, neumorno se borio da GP utrke postanu sigurnije za sudionike. Osim kao dobar vozač pokazao se i kao uspješan poslovni čovjek, što je dokazao prošle godine prodajom svog F1 tima Fordu.
JEAN ALBERT GREGOIRE
(1899-1992)
1927. napravio je Tractu, sportski automobil s prednjim pogonom. Zaslužan je i za konstrukciju homokinetičkog zgloba, bitnu komponentu današnjih automobila. 1951. napravio je Hotchkiss-Gregoire koji je bio potpuni neuspjeh unatoč odličnoj aerodinamici i malom koeficijentu otpora zraka od 0.26 Cw.
KEITH DUCKWORTH
(1933-)
1957. bio je suosnivač u tvrtki koja proizvodi trkaće motore - Cosworth - danas u vlasništvu Audija. DFV motor koji je napravio pokretao je 155 pobjednika F1 utrka, te je na taj način dominirao više no i jedan drugi agregat u povijesti.
MAJOR IVAN HIRST
(1916-)
Nitko nije vjerovao u VW 1945. godine, ali Hirst, odgovoran za tvornicu, pokrenuo je proizvodnju prvih Buba, koje su koristili saveznici u Njemačkoj. Ostalo je, treba li naglašavati, legenda.
PHILIPPE CHARBONNEAUX
(1917-1998)
Mršavi Francuz bio je zaslužan za dizajn nekih od najglamuroznijh Delahayea i Talbota sredinom stoljeća. Zatim je radio s Renaultom na dizajnu kockastog R8, prije nego što je dizajnirao R16 1965. godine, prvi pravi obiteljski hatchback s pet vrata. Umro je u dubokoj starosti, ostaviši svijetu vlastiti muzej automobila u Reimsu.
PIERRE BOULANGER
(1885-1950)
Dosta vremena poslije odlaska Andrea Citroena tadašnji je vlasnik kompanije, Michelin, Boulangeru dao slobodne ruke za dizajn Citroena 2CV. Ideja je bila napraviti jeftino vozilo s prednjim pogonom koje će dovesti priprostog farmera na tržnicu s punom košarom jaja, od kojih se niti jedno neće razbiti, bez obzira vozio se po makadamu, polju ili cesti. Zrakom hlađeni motor metalnog puža postavio je cijelu naciju na kotače, opasno se naginjući pri prolasku kroza zavoje. Boulanger je umro kada su ljudi počeli prihvaćati 2CV, ostavivši za sobom koncept koji će izazvati revoluciju u francuskoj autoindustriji.
RAYMOND LOEWY
(1893-1969)
Dizajner koji je radio za Hillman i Studebaker. Njegovi najpoznatiji dizajni su ipak oni za Studebaker: Champion iz 1947. sa zaobljenim stražnjim prozorom i Avanti iz 1962., kojem su se stražnji prozori otvarali prema van, što danas kopiraju P205 s trima vratima i Fiat Seicento. Najljepši je ipak nedvojbeno bio model Champion/Commander iz 1953. Nevezano za automobile, proslavio se i dizajnom klasične Coca-Coline boce.
RUDOLPH DIESEL
(1858-1913)
Godine 1893. Diesel je patentirao konstrukciju motora koja će postati kamen temeljac industrije komercijalnih vozila. Dieselov je uradak neusporediv po pouzdanosti i ekonomičnosti, ali i buci te neugodnom mirisu. Princip rada njegova motora zasniva se na tome što se usisani zrak prilikom takta kompresije grije i postiže dovoljnu temperaturu, koja dovodi do samozapaljenja ugljene prašine, koja se potom upuhuje u cilindar zbog tlaka zraka na kraju takta. 12 godina kasnije Benz je konstruirao komoru za predubrizgavanje, pa su motori mirnije radili i postali efikasniji. Mercedes-Benz je 1936 predstavio prvi serijski automobil pokretan dizel motorom, 260 D.
RALPH NADER
(1934-)
Zahvaljujući Naderovom djelu "Nesigurno bez obzira na brzinu" u američkom zakonu je propisano da vozila moraju imati prednje i stražnje sigurnosne pojaseve, prozore od laminiranog stakla i deformirajuće osovine kola volana. Pitanje sigurnosti putnika u vozilu dovedeno je do današnjeg stupnja razvoja i mnogi su ljudi danas živi zahvaljujući njemu.
STUART TURNER
(1933-)
Njegovo vodstvo natjecateljskog odjela British Motor Corp. od 1961-1967 dovelo je do toga da je Mini Cooper osvojio sve što se moglo osvojiti, uključujući tri (zapravo četiri, ako zanemarimo sramotno lažiranje 1966.) relija u Monte Carlu. Potom je svoje taktičke vještine stavio na raspolaganje Fordu.
STEVE MCQUEEN
(1930-1980)
Zvijezda filma Bullitt, punog natjeravanja automobilima, bio je potpuno lud za autima i motorima. Svojom brzom vožnjom, sunčanim naočalama i polaganim govorom postao je idol mnogim mladima. Snimio je i najbolji film o utrkama, "Le Mans" iz 1970.
SOICHIRO HONDA
(1906-1961)
Njegova prava lljubav bile su brzina i snaga, što pokazuju Hondine aktivnosti u F1, motocikli te sportski automobili. Kontrolu nad kompanijom koju je osnovao izgubio je zbog svoje opsesije - zračnog hlađenja - koje nije imalo budućnosti. Ipak, NSX i S 2000 pokazuju kako njegov duh i danas upravlja Hondom.
TONI VANDERVELL
(1898-1967)
Vandervell je svoje poslovno carstvo izgradio ni iz čega, a potom je imao hrabrosti da velik dio potroši na stvaranje engleskog GP automobila, Vanwalla koji je 1958. Stirling Moss doveo do pobjede u prvenstvu konstruktora. Na taj je način postavio temeljni kamen engleske industrije trkaćih bolida, koja i danas dominira svijetom.
TONY RUDD
(1923-)
Nadaren inženjer koji je prvo radio za BRM, a kasnije za Lotus. Njegove zasluge često se zaboravljaju pri brojanju Lotusovih pobjeda. Godinama je upravo on stajao iza sportskih automobila i utrkivanja u F1. V8 motor u današnjem Lotusu Esprit najvećim je dijelom njegovo djelo.
VITTORIO JANO
(1891-1960)
Kada je došao u Alfa Romeo dvadesetih godina napravio je karijeru s trkaćim P2 i sportskim 8C 2300. Pedesetih vodi F1 tim Lancie u napadu na tron s modelom D50. Iz nepoznatog razloga nikada nije radio za Ferrari. Rođeni pobjednik i genijalni konstruktor nekih od najboljih trkaćih automobila u povijesti.
WALTER HAYES
(1924-)
Nakon što se 1961 priključio Fordu, uvjerio ih je u važnost motosporta te je tako Ford postao sila koja se dokazivala u šumama (Escort), na pisti (GT40) i u formuli 1 (Ford je udario temelje Cosworth DFV motora koji je stvorio moderno Grand Prix natjecanje).
WILLIAM CRAPO DURANT
(1861-1947)
Durant je utemeljitelj General Motorsa, koji je okupio Buick, Cadillac, Chevrolet, Oldsmobile i Pontiac u divovskog proizvođača, koji proizvodi vozila za sve namjene. Neko vrijeme je GM bio najveća američka kompanija. Durant je nekoliko puta gubio i iznova stjecao kontrolu nad njom.
WALTER OWEN BENTLEY
(1881-1971)
Bentleyevi automobili označili su cijelo stoljeće. Dvadesetih godina bili su to najbolji automobili, pet su puta pobjeđivali u Le Mansu. 1931. preuzima ih Rolls Royce, ali ni ostavši bez vlastite firme Bentley nije sjedio skrštenih ruku - konstruirao je V12 motor za Lagondu i 2,6 litarski šestcilindraš za Aston Martin.