Značajna pitanja o motornim uljima:
10 pitanja i odgovora traži svoju dopunu. Čitajući tekst i pitanja sa foruma i iz mejlova primećujem da (osim koje ulje u moj automobil) postoji još jedna grupa često postavljanih pitanja koja zaslužuju pažnju te se lista mora proširiti za bar (i za sada) na 15.
Prvo tri kratka pitanja i odgovora:
1) Da li motorna ulja imaju rok trajanja i ako da koliko on iznosi?
Motorna ulja imaju rok upotrebe od 3 godina. Do skora je bio 5 i to je neka vrednost koja se još uvek toleriše. Naravno ne kupujte ulja starija od 3 godine a ako dobijete na poklon ili je vašom krivicom prekoračilo rok upotrebe (iako je kupljeno na vreme) držite se da u normalnim uslovima skladištenja (garaža bar) isto možete koristiti i 2 godine nakon isteka. Ukoliko je na samom ulju rok 5 godina ne premašujte rok za više od 6 meseci. U oba slučaja razmotrite malo skraćenje intervala zamene, na primer od 20% ili tu negde.
2) Koliko je preporučljivo mešati ulja različitih proizvođača?
Tekst o mešanju ulja već postoji na blogu čak ima i svoj nastavak. Ipak relativno je to dug odgovor i pomalo nedorečen.
Ulja različitih proizvođača NAROČITO ako su iste viskoznosti, kategorije kvaliteta (API, ACEA, proizvođačke specifikacije) i istog tipa (mineralna, polu-sintetička i sintetička) se mogu mešati. Mogu se mešati i ulja SLIČNIH viskoziteta i kategorija i tipa (mineralna sa polusintetičkim i ova druga sa sintetičkim) čak iako su od različitih (ali renomiranih) proizvođača.
Ipak ovo NIJE DOBRA PRAKSA i ako mešate ulja sličnog kvaliteta, uslovno i kao primer imaginarnog indeksa 100, umesto da dobijete kvalitet 110 (kombinacija najboljih osobina) ili zadržite indeks 100 (dobre i loše strane se potru), u praksi je najčešći slučaj da se dobije mešavina kvaliteta 90 ili čak 80. Nije posebno strašno ali potpuno je nepotrebno. Osim toga industrijski testovi za mešljivost ulja su samo to: pokazuju mogućnost mešanja ulja bez gubitka osnovnih kvalitetnih osobina, ali testovi kvaliteta takvih mešavina se ne rade te su konsekvence dugotrajne upotrebe pod znakom pitanja.
Ukoliko niste potpuno sigurni ili nemate iskustva IZBEGAVAJTE da mešate ulja različitih proizvođača. Što se tiče istog proizvođača možete biti mnogo slobodniji pri dolivanju i uopšte mešanju ulja no ne preterujte.
Osnovna pravila su (za ulja istog proizvođača):
Možete mešati i različite viskoznosti ali ipak bliske (5W-40 sa 10W-40 ili 5W-30 sa 5W-40), takođe mešajte mineralna sa polusintetičkim a ne sa sintetičkim i gledajte da imaju isti API ili jedan gore ili dole.
I na kraju ali ne i po značaju: ne mešajte „low SAPS“ ulja sa „normalnim“ jer sadrže različite aditive, ovo čak i kad su istog proizvođača!
3) Da li su skuplja ulja kvalitetnija i ako jesu da li koristiti pretežno njih?
U principu da ali nije uvek pravilo. Osim toga zavisi i od distributera a i cene u različitim regionima mogu biti prilično drugačije. Brend vuče dobar deo cene i o tome se mora voditi računa. Osim toga svako pravilo ima izuzetaka a pogotovu ovo.
Osim toga treba voditi računa o ukupnom trošku podmazivanja i onome koliko on vredi i koju investiciju (motor) čuva. Skuplja ulja bolje štite motor i dugoročno se pokazuju jednako jeftinim kao i ona jeftinija. Postoji još bar dva aspekta koja ih i na kraći rok čine „jeftinijim“:
a) O.K. skratiću interval zamene za trećinu kod jeftinijeg ulja da bi dobio sličnu zaštitu (vidi sledeće pitanje za detalje), da ali se razlika u ceni smanjuje i potencijalno izjednačava.
Recimo: 5W-30 ili 10W-30 polusintetika koja košta 30€ za 4 lit. i 0W-30 sintetika koja košta 45€ za istih 4 litara. Ukoliko prvu menjate na 10k km a drugu na 15k km dolazite na istu cenu.
b) U prethodnom primeru čak iako zadržite isti interval zamene razlika na 15 hiljada km iznosi koliko i 15 litara goriva (ili nešto manje litara)! Na tolikom putu ta je razlika nekih 0,1 litar goriva na 100km. Upravo toliko vam drugo može uštedeti u odnosu na prvo!!
Kombinacija faktora polako ali sigurno preteže na stranu skupljeg ulja.
SADA BIH NAVEO 2 NE TOLIKO ČESTA ALI IZUZETNO VAŽNA PITANJA
4) Da li je bolje koristiti duplo jeftinije ulje i menjati ga 2 puta češće od skupljeg?
Ovo je već mala ali bitna razlika u odnosu na prethodno slično pitanje.
Na ovo se pitanje ne može 100% odgovoriti jer mnogo zavisi o kom vozilu se radi kao i o kojim uljima (naročito kojoj kombinaciji auto-ulje).
Ipak u principu je odgovor da je bolje skuplje koristiti pun interval zamene preporučen od proizvođača automobila nego poloviti interval i koristiti ulje manjeg kvaliteta.
Ako se može nekako uštedeti praksa je pokazala da je ova druga strategija superiornija (ušteda za slučaj 50% skupljeg ulja a duplo dužeg intervala zamene koji ne prekoračuje standardni); pogledajte i tekst: „interval zamene motornih ulja“.
Prikazana je tipična situacija. Ona čak i nije prosečna i najčešća jer je češći slučaj da skuplje ulje u celom intervalu zamene zadrži bolji kvalitet. Kvalitet je dat na ordinati u imaginarnim jedinicama kvaliteta, dok je na apcisi pređeni put u hiljadama km.
Na dijagramu je prikazano ono što zapravo maksimalno možete očekivati (i dobiti) od jeftinijeg ulja, a svakako da je situacija u realnosti obično nepovoljnija za tu opciju.
Slučaj sa slike ima i svoje varijacije no to bi dodatno zakomplikovalo temu.
Kao što se vidi prva polovina intervala je ubedljivo na strani kvalitetnijeg (i skupljeg) ulja a druga počinje sa istih pozicija, 90(%), i tek je neznatno na strani jefinijeg i u startu neznatno manje kvalitetnog ulja. Kod njega i sam kvalitet brže pada. Ako se uslovno uzme da je granica za zamenu 50(%) može se reći da oba ulja odrađuju posao ali da sa skupljom varijantom dobijate više za isti novac.
5) Da li je dobro koristiti ulja za teretna vozila u automobilima?
Ako su u pitanju dizel motori odgovor je lakši: DA ali ne stalno. Možda je najbolje koristiti ih kod svake treće ili pete izmene ulja kao jeftin i efikasan način za pranje motora.
Ovo naročito ako vozite umereno i ukoliko vaš dizel nije „brzohodan“.
Kod benzinskih motora odgovor je donekle drugačiji.
Ova ulja se mogu koristiti ali ne sva. Vodite računa da sadržaj sulfatnog pepela iznad 1,5% nije dozvoljen kod benzinaca. Ulja koja nemaju Sx API odrednicu sigurno nisu za ove motore. Ako pak imaju ovu odrednicu onda se uslovno mogu koristiti.
Međutim i kad mogu opet su samo kompromisno rešenje jer su ulja za teretna vozila po mnogim osobinama prilagođena njima a te su osobine i zahtevi bitno drugačiji, počevši od najočiglednijeg – broja obrtaja motora.
Postoje i ulja za mešovite vozne parkove. I ona su pretežno dizel ulja a kod dizel automobila su vrlo primenjiva dok kod benzinaca i dalje uslovno jer iako se slobodnije mogu koristiti i dalje su kompromisno rešenje.
Jako gruba ali slikovita i plasična paralela se može napraviti sa pneumaticima na vozilima.
Kamionska ulja su kao zimska (ne M+S već prava) guma leti, može ali nije preporučljivo.
Ulja za mešovite parkove su kao M+S pneumatik leti, skoro da može ali i dalje nije baš sjajno rešenje.
I na kraju dizel optimizovana ulja za putnička vozila su kao „all seasone“ pneumatici koji već itekako mogu da se koriste i razlika je prilično mala ali nije baš idealno.
Ulja za benzin i dizel (prvo S pa C oznaka) su letnja guma leti, očigledno najbolje rešenje.
P.S.
Da budem malo jasniji.
Osim obavezne Sx oznake (x - slovo abecede, F do M, najčešće G do J bez I naravno) ulje za teretni program mora imati maksimalno CF (CF-4 eventualno) da bi bilo pogodno za benzinske motore putničkih vozila. Treba izbegavati CG-4 a naročito CH-4 i CI-4 (naravno CJ-4).
Ovo je klasnično gledanje na stvari ali je izuzetno jednostavno, tačno i precizno uputstvo koga se treba držati. Naravno svako pravilo ima i izuzetaka te podsećam da je Lukoil Avangard Extra solidno pogodan čak i za benzinske motore (slučaj Lade 110 i Samare kao provereni) i uopšte bliži motorima automobila, uključujući i dizel, od "običnog" Avangard. Prvo je CG-4 a drugo CF-4 te je ovo jedan od boljih dokaza da nijedno pravilo ne važi 100%.
Neko će reći izuzetak koji potvrđuje pravilo no ipak dobar izuzetak dodao bih.
Dakle, najsigurnije je držati se maksimalno ulja za mešovite vozne parkove kod benzinskih motora (više nego dovoljno) i to ne kao stalan nego povremen izbor. Kod dizela bi ulja za mešovite vozne parkove mogla da budu i stalna a ulja za teretni program birajte pažljivo. Otprilike ne biste trebali preći TBN od 12 jer je više nego dovoljno, takođe vodite računa da postoji bar API oznaka ako već ne i ACEA B što bi bilo jedino 100% sigurno. Dizeli bi mogli i da profitiraju od API CG-4 pa čak i CH-4 ulja dok bi CI-4 moglo da se koristi tek kao ulje za čišćenje motora ili slično.
Kod benzinskih motora ne prevaljujte servisni interval mada je moguće ispuniti ga i u težim uslovima vožnje kada i ima malo smisla u korišćenju ulja za teretni program.
Dizeli, pogotovu sa indirektnim ubrizgavanjem i nešto starijih konstrukcija (može i sa turbinom) mogu da imaju koristi u teškim uslovima od ovakvih ulja naročito SHPD 15W-40 dok moderniji motori moraju koristiti max. 10W-40 a još bolje 5W-30 ulja za Euro-4 motore teškaša.
Ovo vam nisam rekao: sa uljima za teretni program (ukoliko se pravilno izaberu) moguće je (malo) povećati interval zamene. Ipak vodite računa da ne pređete vremensko ograničenje jer vam tu tek sintetike donekle mogu pomoći i za to vam ova ulja nisu pogodna. Pređeni kilometri se mogu nešto povećati ali nemojte preterivati: 20-30% (npr. sa 15k km na 20k km) je prava mera i to ako ste pre toga isprali motor uljem za to (ili aditivom) ili ako vam je motor pristojno čist iznutra (recimo posle sintetičkog ulja).
C/P