Iako zvuče kao naslov nekog S/M teksta iz porno časopisa, ti su dijelovi izuzetno važni za pravilan rad motora. Već smo pisali o tome kako bregaste osovine upravljaju ventilima, što osigurava rad motora. No da bi motor radio pravilno, ventili se moraju početi otvarati, biti otvoreni i zatvoriti u točno određenom trenutku. Taj trenutak pak ovisi o položaju klipa u cilindru. Upravo zbog toga potrebno je na neki način povezati kretanje klipa i kretanje ventila te uskladiti njihov rad
Tu funkciju obavlja razvodni mehanizam koji se sastoji od remenica i remena, tj. zupčanika i lanca te zatezača. Ranije se kod starih motora kod kojih je bregasta osovina bila u bloku motora nisu koristili toliko složeni razvodni mehanizmi, već nekoliko parova zupčanika, podizači i klackalice. No premještanjem bregaste osovine u glavu motora i razvodni mehanizam postao je složeniji.
Njegova uloga je da poveže kretnju klipa i bregaste osovine, tj. ventila. Kada su bregaste osovine, zbog bržeg i točnijeg upravljanja ventilima uz manje gubitaka, premještene u glavu motora, stvorio se problem premoštenja visinske razlike između donjeg dijela motora u kojem je radilica i vrha glave motora u kojoj su smještene bregaste osovine. Zupčanički prijenos bi na ovako velikoj razdaljini bio preglomazan, težak i s puno gubitaka, stoga su se pojavila dva rješenja – remenski i lančani prijenos.
U samom početku više se koristio lančani prijenos, no on je danas gotovo u potpunosti zamijenjen remenskim (koristi se u 75 posto novih automobila). Lanac koristi tek manji dio proizvođača automobila, iako on ima neke velike prednosti - ponajprije dugotrajnost i pouzdanost.
On ima znatno veći vijek trajanja od remena i gotovo se ne može dogoditi da pukne. Također, lanac teško može preskočiti iako je nužno da ugrađeni zatezač stalno drži lanac napetim. Kada se karike u lancu toliko rastegnu da se među njima pojavi prevelika zračnost, potrebno ga je zamijeniti. Mana lanca je njegova veća masa zbog čega stvara veće vibracije i buku tijekom rada, kao i veća cijena.
Remenski prijenos sastoji se od remena koji je s unutrašnje strane nazubljen pa se zato naziva zupčasti remen. Zupci takvog remena naliježu na remenice koje imaju ravne zube koji ulaze točno u udubljenja na remenu, a na taj se način osigurava točno i precizno vođenje remenica bez mogućnosti proklizavanja, kao i kod lanca i lančanika. Remen je izrađen od umjetne gume koja je očvrsnuta savitljivim čeličnim vlaknima, a tu je još i kotač zatezača koji osigurava pravilnu zategnutost remena kako zbog vibracija koje se javljaju u eksploataciji ne bi došlo do preskakanja ili ispadanja remena s remenica.
U tom slučaju, kao i u slučaju da zbog istrošenosti, nekvalitete ili nekog drugog razloga remen pukne, najčešće dolazi do nepovratnog ili vrlo teškog oštećenja motora. Naime, ukoliko dođe do poremećaja u sinkroniziranom upravljaju ventilima, kao što je to slučaj kod preskakanja ili pucanja remena, ovisno o konstrukciji same komore za izgaranje može doći do sudaranja klipa i ventila.
Tada se ventili više ne otvaraju u za to predviđenom trenutku zbog izostanka sinkronizacije s radilicom te klip udara u njih, lomeći ih i uništavajući uz istovremeno oštećenje glave klipa, a ukoliko se okretanje motora nastavi, polomljeni dijelovi uništit će cijeli cilindar. Ukratko, u vrlo kratkom vremenu od pucanja remena dolazi do potpunog uništavanja motora čiji unutarnji dijelovi oštećuju jedan drugog. U narodu se kaže da je motor 'zaribao' te je spreman za otpad ili generalni popravak pri kojem se najčešće (ovisno o stupnju oštećenja) moraju promijeniti svi vitalni dijelovi.
Tu funkciju obavlja razvodni mehanizam koji se sastoji od remenica i remena, tj. zupčanika i lanca te zatezača. Ranije se kod starih motora kod kojih je bregasta osovina bila u bloku motora nisu koristili toliko složeni razvodni mehanizmi, već nekoliko parova zupčanika, podizači i klackalice. No premještanjem bregaste osovine u glavu motora i razvodni mehanizam postao je složeniji.
Njegova uloga je da poveže kretnju klipa i bregaste osovine, tj. ventila. Kada su bregaste osovine, zbog bržeg i točnijeg upravljanja ventilima uz manje gubitaka, premještene u glavu motora, stvorio se problem premoštenja visinske razlike između donjeg dijela motora u kojem je radilica i vrha glave motora u kojoj su smještene bregaste osovine. Zupčanički prijenos bi na ovako velikoj razdaljini bio preglomazan, težak i s puno gubitaka, stoga su se pojavila dva rješenja – remenski i lančani prijenos.
U samom početku više se koristio lančani prijenos, no on je danas gotovo u potpunosti zamijenjen remenskim (koristi se u 75 posto novih automobila). Lanac koristi tek manji dio proizvođača automobila, iako on ima neke velike prednosti - ponajprije dugotrajnost i pouzdanost.
On ima znatno veći vijek trajanja od remena i gotovo se ne može dogoditi da pukne. Također, lanac teško može preskočiti iako je nužno da ugrađeni zatezač stalno drži lanac napetim. Kada se karike u lancu toliko rastegnu da se među njima pojavi prevelika zračnost, potrebno ga je zamijeniti. Mana lanca je njegova veća masa zbog čega stvara veće vibracije i buku tijekom rada, kao i veća cijena.
Remenski prijenos sastoji se od remena koji je s unutrašnje strane nazubljen pa se zato naziva zupčasti remen. Zupci takvog remena naliježu na remenice koje imaju ravne zube koji ulaze točno u udubljenja na remenu, a na taj se način osigurava točno i precizno vođenje remenica bez mogućnosti proklizavanja, kao i kod lanca i lančanika. Remen je izrađen od umjetne gume koja je očvrsnuta savitljivim čeličnim vlaknima, a tu je još i kotač zatezača koji osigurava pravilnu zategnutost remena kako zbog vibracija koje se javljaju u eksploataciji ne bi došlo do preskakanja ili ispadanja remena s remenica.
U tom slučaju, kao i u slučaju da zbog istrošenosti, nekvalitete ili nekog drugog razloga remen pukne, najčešće dolazi do nepovratnog ili vrlo teškog oštećenja motora. Naime, ukoliko dođe do poremećaja u sinkroniziranom upravljaju ventilima, kao što je to slučaj kod preskakanja ili pucanja remena, ovisno o konstrukciji same komore za izgaranje može doći do sudaranja klipa i ventila.
Tada se ventili više ne otvaraju u za to predviđenom trenutku zbog izostanka sinkronizacije s radilicom te klip udara u njih, lomeći ih i uništavajući uz istovremeno oštećenje glave klipa, a ukoliko se okretanje motora nastavi, polomljeni dijelovi uništit će cijeli cilindar. Ukratko, u vrlo kratkom vremenu od pucanja remena dolazi do potpunog uništavanja motora čiji unutarnji dijelovi oštećuju jedan drugog. U narodu se kaže da je motor 'zaribao' te je spreman za otpad ili generalni popravak pri kojem se najčešće (ovisno o stupnju oštećenja) moraju promijeniti svi vitalni dijelovi.