Član
Uploaded with ImageShack.us
Nafta je dosta gusta, tamnosmeđe boje s dosta jakim mirisom. Prema viskoznosti se zaključuje da sadrži mnogo parafina. Do sada je pritok konstantan, plinovi neprekidno izlaze. Nafta se nalazi pod pritiskom, jer se razina odiže u koloni.”
U Kaknju se nadaju da će potpisivanjem memoranduma između Vlade FBiH i nizozemske kompanije za istraživanje i eksploataciju nafte Shell praktično početi i konkretne aktivnosti na istraživanju zaliha nafte i plina na području ove općine.
Nafta pronađena 1930.
Naime, još davne 1930. godine na području Kaknja je u okviru eksploatacije ugljena pronađena nafta! O tome je direktor Direkcije državnih rudarskih poduzeća Ervin Pšorn, u svom referatu Rudarskom odjelu Ministarstva šuma i ruda u Beogradu, napisao: “Izvještavam da je 10. decembra 1930. godine duboka bušotina broj X na 347. metru naišla na naftu. Na 300 metara nabušen je jedan sloj ugljena, koji je dosta izjalovljen, debljine oko dva metra, a na 347. metru nabušena je nafta u laporastom pješčaniku. Nad ovim pješčanikom su ilovasti lapori. Promjer bušotine je 120 mm. Do 12. decembra izvađeno je oko 2280 litara nafte. Tačnim mjerenjem je utvrđeno da je priliv 22 do 25 litara na sat. Vode nema. Nafta je dosta gusta, tamnosmeđe boje s dosta jakim mirisom. Prema viskoznosti se zaključuje da sadrži mnogo parafina. Do sada je pritok konstantan, plinovi neprekidno izlaze. Nafta se nalazi pod pritiskom, jer se razina odiže u koloni.” Dakle - u Kaknju je još prije sedamdeset godina vađena nafta, doduše ne u nekim velikim omjerima, ali je bila vađena i, prema nekim neprovjerenim informacijama, prije dvije godine. Da sve nije u granicama slučajnosti, potvrđuje i tekst objavljen 1982. godine u državnim i lokalnim novinama. Ponovno je analiziran izvještaj inžinjera Ervina Pšorna, a iz raspoloživih podataka vidi se da je tada nastavljeno bušenje, do konačne dubine od 392 metra, i da se nafta pojavljivala do 355 metara, ili da je naftonosni sloj konstatiran u mogućnosti od četiri metra.
Nafta nađena u Kaknju
Zanimljivo je da su tek u septembru 1934. godine cijevi izvađene i da je bušotina tada zatvorena, što otvoreno pokazuje da je moguće da se skoro dvije godine nafta u Kaknju eksploatirala i moguće se koristila za potrebe ugljenokopa. Geolog Tihomir Jakšić u stručnom vjesniku objavio je tekst o pronalasku nafte. Tih godina je ustanovljeno da se nafta pojavljuje u vapnenačkom i laporastom materijalu i skupina stručnjaka, profesor Wagen, šef Geološkog zavoda u Beču, profesor Krepač, direktor Naftnih zavoda Gibelina u Čehoslovačkoj, domaći inženjeri Jakšić, Belančić i Turina, generalni direktor Rudnika, ustanovili su da nafte ima na području Kaknja.
(avaz.ba)
