Član
Roland Koh, premijer nemačke pokrajine Hese u kojoj je smešteno sedište "Opela", izjavio je danas da je kanadsko-austrijska firma "Magna" izašla sa najatraktivnijom ponudom za preuzimanje nemačke auto-kompanije, a da italijanski "Fijat" ima "razočaravajući" predlog.
Pored "Magne" i "Fijata", industrijski holding "RHJ internešenel" bio je treća grupacija koja je u predviđenom roku do 21. maja pripremila ponudu za preuzimanje "Opela", jedne od filijala posrnulog američkog auto-giganta "Dženeral motors" (GM), podseća Rojters.
"Mislim da je ponuda 'Magne' najbliža nadama i željama mnogih Nemaca iz političke arene, ali takođe i radnika," izjavio je Koh nemačkom radiju.
"Stigla je i veoma interesantna ponuda od finansijskih investitora američke grupacije "Riplvuda", kazao je on, misleći na belgijsku holding kompaniju "RHJ internešenel", čiji je "Riplvud" najveći akcionar.
Koh je dodao da je "svakako malo razočaravajuće da je 'Fijatova' ponuda vrlo daleko od onoga što su se neki nadali".
Prema njegovim rečima, nijedan od ponuđača nije obećao da će spasiti sve radnike u "Opelu", koji u četiri nemačke fabrike zapošljava oko 25.000 radnika.
Koh je ponovi da ponuda "Magne" ide dalje od onoga što su preložile ostale kompanije u pogledu spasavanja radnih mesta u zemlji i jasne budućnosti "Opela", ikone nemačke autoindustrije koja vuče korene iz devetnastog veka.
"Koncept koji je ponudila 'Magna' snažno se oslanja na nove ideje, nova tržista i nove klijente, dok su se ostali mnogo više usredsredili na racionalizaciju," istakao je Koh.
"Magna", među čijim je akcionarima i ruski proizvođač kola GAZ, jedan je od ponuđača koji ima mnogo interesantniji pogled na budućnost, smatra premijer savezne pokrajine Hese.
Krajnji rok za dostavljanje ponuda za kupovinu akcija "Opela" utvrdila je nemačka vlada, čiji će se zvaničnici sastati u toku dana u Berlinu da raspravljaju o ponudama, a konačna odluka o najboljem ponuđaču, prema pisanju medija, trebalo bi da se donese iduće nedelje.
Sudbina "Opela", kao i o ostalih filijala GM-a, kao što su britanski "Voksal" i švedski "Saab", zavisi od GM-a i američke vlade, ali će Berlin podržati svaki ugovor koji bude imao čvrste kreditne garancije.
Grupa "Fijat" ima više od 50 procenata šanse da uspešno sprovede plan povezivanja sa nemačkim "Opelom", tvrdila je u četvrtak rimska "Stampa", citirajući izvršnog direktora "Fijata" Serđa Markionea, ali nemački magazin "Špigl" danas kaže da GM, matična kompanija "Opela", favorizuje ostale ponuđače u odnosu na italijansku firmu.
Porodica Anjeli osnovala je "Fijat" pre više od 100 godina i još drži kontrolni paket akcija. U vlasništvu "Fijata" je i dnevnik "Stampa."
Nemački "Špigl" u svom internet izdanju, međutim, tvrdi da je "Fijat" na začelju liste u poređenju sa ostala dva ponuđačca, pozivajući se, kako se kaže, na internu GM listu rangiranja ponuđača.
Citirajući neimenovanog insajdera GM-a, magazin "Špig" tvrdi da GM ima rezerve prema "Fijatu" zbog toga što je italijanska grupa partner njenog glavnog rivala, američkog "Krajslera". "Špigl" takođe kaže da je "Magna" na vrhu liste najpoželjnih ponuđača.
Analitičari podvlače da italijanski proizvođač želi da udruži evropske filijale GM-a, kao što su "Opel" i "Voksal", zatim latino-američke i južno-afričke operacije sa "Krajslerom", čime bi se formirala druga najveća auto-kompanija na svetu, pored japanske "Tojote."
O potrebi ukrupnjavanja auto-industrije često je govorio i sam Markijone. Ali, prema upozorenjima sindikata, italijanski auto-gigant planira da zatvori šest pogona u Evropi i Južnoj Americi i da otpusti 10.000 radnika, što su najoštrije su osudili sindikalni zvaničnici "Opela".
GM će pre donošenja konače odluke o izboru ponuđača konsultovati vladu u Berlinu zbog toga što će za opstanak "Opela" biti potrebna njena finansijska podrška. Konačno, u slučaju da niko od ponuđača ne bude imao pobednički koncept, sidikati "Opela" imaju pripremljen svoj plan izlaska iz krize, piše danas nemački dnevnik "Frankfurter algemajne cajtung".
Što se tiče GM, decenijama najvećeg proizvođača kola na svetu, on može da opstane sa oko 15 milijardi dolara hitne vladine pomoći, a suočen je i sa 1. junom, krajnjim rokom u kome mora da predloži program restrukturisanja ili da sledi konkurentsku američku kompaniju "Krajsler", koja je podnela zahtev za sudsku zaštitu od poverilaca da bi izbegla bankrot.