Berluskoni sa Markioneom o razvoju Fiata

Berluskoni sa Markioneom o razvoju Fiata

Član
sergio%20marchionne_wide_main_a.jpg


Italijanski premijer Silvio Berluskoni sastaće se Serđom Markioneom u subotu posle kontroverzne izjave izvršnog direktora "Fijata" da bi nacionalni proizvođač automobila mogao da prebaci sedište kompanije u SAD posle udruživanja sa "Krajslerom," prenele su agencije.

Markione, koji je uveravao radnike početkom februara da nema konkretan plan udruživanja "Fijata" sa američkim partnerom, rekao je u petak u San Francisku da će se dve auto-grupacije udružiti za tri godine u kompaniju sa sedištem u SAD.

Njegova izjava naišla je na oštru kritiku u Italiji, gde "Fijat" predstavlja nacionalni simbol, a i najveći je privatni poslodavac u industriji zemlje.

Sindikati i političari optužili su Markionea za "ucenu" koju je primenio kada je postigao težak dogovor o radnim ulovima u "Fijatovoj" najvećoj fabrici "Mirafjori" u Torinu, da bi se taj pogon spasao od zatvaranja.

Zatražićemo u subotu od Markionea, koji je istovremeno i direktor "Krajslera", da obeća da će ulagati u Italiju i da uprava "Fijata" ostane u zemlji, upozorili su ministri koji će prisustvovati subotnjem sastanku.

Gradonačelnik Torina Serđo Ćamparino izjavio je posle razgovora sa "Fijatovim" predsednikom Džonom Alkanom u nedelju da će "Fijat" i "Krajsler" najverovatnije širiti poslovanje u više zemalja, a da će sedište kompanije biti u SAD.


Međutim, Alkan je, nastojeći da smanji napetost, obećao gradonačelniku Torina da se to neće dogoditi.

Prošlog meseca "Fijat" je povećao udeo u "Krajsleru" sa 20 na 25 procenata, s opcijom da se ide i do 51 odsto ove godine, čime bi "Fijat" postao većinski vlasnik američkog auto-giganta.
Sastanku sa Markioneom prisustvovaće i italijanski ministar privrede Đulijo Tremonti, ministar indsutrije Paolo Romani, kao i ministar rada Mauricio Sakoni, saopštila je vlada u Rimu u ponedeljak uveče, prenela je AFP.
"Fijat" je simbol italijanske industrijske moći i eventualna odluka Markionea da iseli jos jedan njegov deo imala bi, smatra se u poslovnim krugovima, katastrofalne posledice po ionako poljuljani imidž zemlje u koju treba investirati.

Markione je kontroverznu izjavu dao samo mesec dana pošto su radnici u "Fijatovoj" fabrici u Torinu pristali na značajno smanjenje prava iz radnog odnosa, u zamenu za obećanje da se proizvodnja neće seliti u SAD ili istočnu Evropu.

Oktobra prošle godine on još jednom razljutio Italijane kada je kazao da bi "Fijatu" bilo bolje da ode iz Italije. Markione je rekao da bi kompanija imala još bolje poslovne rezultate kad podaci ne bi obuhvatali učinak fabrika u Italiji. Sindikati su ga odmah optužili da želi da preseli "Fijat" van Italije. Markione je, kasnije objasnio da se ne zalaže za preseljenje "Fijata", ali je naveo da "od dve milijarde evra za 2010. nijedan evro ne dolazi iz Italije." Torinski automobilski gigant od Nove godine posluje i zvanično podeljen na dve kompanije, izdvajajućii poslove vezane za izradu industrijskih vozila i opreme od proizvodnje automobila, u nastojanju da stvori jaku globalnu kompaniju u saradnji s američkim Krajslerom . "Fijat indastrijal" obuhvatio je proizvodnju poljoprivrednih mašina kompanije CNH i građevinskih mašina i kamiona firme "Iveko".
Razdruživanje kompanije je istorijski korak za "Fijat", najvećeg poslodavca Italije, koji je osnovan pre više od jednog veka kao mala firma za izradu automobila, da bi danas prerastao u konglomerat koji obuhvata širok spektar proizvoda, od skupih automobila do motora, od sportskih kola "ferari" do kompanije koja izraduje poljoprivredne mašine i opremu, ističu analitičari.

"Fijat" je saopštio je da je u poslednjem tromesečju 2010. ostvario profit od 318 miliona evra, zahvaljujući boljoj prodaji kamiona, građevinskih i poljoprivrednih vozila. U saopštenju grupacije se navodi da je, radi poređenja, u četvrtom kvartalu 2009. godine zabeležen gubitak od 283 miliona evra, kao i da su prihodi istovremeno porasli na 15 sa 13,6 milijardi evra.
Podaci za čitavu 2010. godinu pokazuju da je italijanska kompanija ostvarila profit od 520 miliona evra, prema gubitku iz 2009, od 838 miliona evra.
 
Top