Član
ZAGREB - Od 1. lipnja ukida se odredba o “0 promila”, pa će vozači ponovno moći sjesti za volan i sa 0,5 promila alkohola u krvi. Iznimka su samo mladi vozači, oni od 16 do 24 godine, i profesionalni vozači za koje će i dalje vrijediti zabrana konzumiranja alkohola dok upravljaju vozilom.
Osim ukidanja sporne odredbe o “0 promila”, novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama što ga je danas podržala Vlada donosi i puno strože kazne za vozače. Za najteže prometne prekršaje, kao alternativa, predviđa se čak i zatvorska kazna. Moguće kazne zatvora propisane za šest najtežih prekršaja: prekoračenje brzine za više od 50 kilometara na sat u naseljenim mjestima, odbijanje testiranja na alkohol, lijekove i droge, vožnja s više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnja bez vozačke dozvole te vožnja pod zabranom.
Zakon predviđa i mogućnost poništenja vozačke dozvole zbog prikupljenih negativnih bodova. Ako vozač u pet godina od isteka privremene zabrane upravljanja vozilom ponovno prikupi propisani broj bodova, poništit će mu se valjanost vozačke, a vozački ispit ponovno će moći polagati tek nakon dvije godine.
Iako se dakle prema novoj odluci Vlade granica izmjerenih promila vozačima vraća na sa 0,5 promila, u Hrvatskom autoklubu upozoravaju vozače da se ne zavaravaju i da budu iznimno oprezni i nakon jedne popijene pive ili čaše vina. HAK je naime zajedno s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu obavio istraživanje utjecaja alkohola na psihomotorne sposobnosti vozača. Ispitivanje je obavljeno u laboratorijskim uvjetima, a ispitana su 23 kandidata kojima su dani zadaci trazličite težine pri 0,3,05, i 0,8 promila alkohola u krvi.
Istraživanje je pokazalo da je već sa 0,3 promila alkohola u organizmu brzina rekacije pri vožnji automobilom 60 kilometara na sat za 40 milisekunde sporija negoli kod osobe koja ništa nije popila. Iako se to vremenski čini zanemarivim, zaustavni put prilikom kočenja je pola metra dulji, što u praksi može značiti sudar s drugim automobilom ili nalet na pješaka. Ovakvo istraživanje rađeno je prvi put u Hrvatskoj i u HAK-u tvrde kako njegovi rezultati pokazuju da vozači moraju biti na oprezu i prilikom konzumiranja minimalne količine alkohola.
Na današnjoj sjednici izmjenom Carinskog zakona Vlada je i skratila rok za plaćanje carinskog duga sa sadašnjih 30 na 10 dana, a ta izmjena vrijedi od 1. srpnja. Carinska uprava, međutim, moći će poduzetnicima koji uredno plaćaju svoje obveze odobriti odgodu plaćanja do 30 dana.
Osim ukidanja sporne odredbe o “0 promila”, novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama što ga je danas podržala Vlada donosi i puno strože kazne za vozače. Za najteže prometne prekršaje, kao alternativa, predviđa se čak i zatvorska kazna. Moguće kazne zatvora propisane za šest najtežih prekršaja: prekoračenje brzine za više od 50 kilometara na sat u naseljenim mjestima, odbijanje testiranja na alkohol, lijekove i droge, vožnja s više od 1,5 promila alkohola u krvi, vožnja bez vozačke dozvole te vožnja pod zabranom.
Zakon predviđa i mogućnost poništenja vozačke dozvole zbog prikupljenih negativnih bodova. Ako vozač u pet godina od isteka privremene zabrane upravljanja vozilom ponovno prikupi propisani broj bodova, poništit će mu se valjanost vozačke, a vozački ispit ponovno će moći polagati tek nakon dvije godine.
Iako se dakle prema novoj odluci Vlade granica izmjerenih promila vozačima vraća na sa 0,5 promila, u Hrvatskom autoklubu upozoravaju vozače da se ne zavaravaju i da budu iznimno oprezni i nakon jedne popijene pive ili čaše vina. HAK je naime zajedno s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu obavio istraživanje utjecaja alkohola na psihomotorne sposobnosti vozača. Ispitivanje je obavljeno u laboratorijskim uvjetima, a ispitana su 23 kandidata kojima su dani zadaci trazličite težine pri 0,3,05, i 0,8 promila alkohola u krvi.
Istraživanje je pokazalo da je već sa 0,3 promila alkohola u organizmu brzina rekacije pri vožnji automobilom 60 kilometara na sat za 40 milisekunde sporija negoli kod osobe koja ništa nije popila. Iako se to vremenski čini zanemarivim, zaustavni put prilikom kočenja je pola metra dulji, što u praksi može značiti sudar s drugim automobilom ili nalet na pješaka. Ovakvo istraživanje rađeno je prvi put u Hrvatskoj i u HAK-u tvrde kako njegovi rezultati pokazuju da vozači moraju biti na oprezu i prilikom konzumiranja minimalne količine alkohola.
Na današnjoj sjednici izmjenom Carinskog zakona Vlada je i skratila rok za plaćanje carinskog duga sa sadašnjih 30 na 10 dana, a ta izmjena vrijedi od 1. srpnja. Carinska uprava, međutim, moći će poduzetnicima koji uredno plaćaju svoje obveze odobriti odgodu plaćanja do 30 dana.
